Odgovorni u Polimskom muzeju u prethodnom periodu sproveli su konzervatorske mjere na dijelu predmeta etnografske zbirke koju posjeduje ova ustanova. Cijeneći njihovu posebnost i tradicionalnu prepoznatljivost, pri odabiru predmeta za konzervaciju prioritet je umao krstaš barjak iz 1862. godine, kao i jeleci sa statusom kulturnog dobra.
-Kako je muzej čuvar i tumač ljudske istorije, cilj ustanove je da se što veći broj predmeta konzervira, adekvatno zaštiti i da se obezbijede uslovi za očuvanje istih.U prioritetima za konzervaciju, našao se muzejski predmet krstaš barjak koji je inače i dio stalne muzejske postavke. To je stotinaška, kasnije četna zastava, iz 1862. godine skoro kvadratnog crvenog polja, široko bijelog obruba sa bijelim krstom na sredini polja.Procjenom heraldičara, ovaj krstaš barjak, najvjerovatnije datira iz perioda crnogorsko-osmanskih ratova sa područja Polimlja, kada se odigrala čuvena Rudeška bitka – jedna od najslavnijih pobjeda koju je naša vojska izvojevala u oslobodilačkim ratovima. Najvjerovatnije, barjak je pripadao jednom od plemenskih kapetana, učesnika pomenute bitke. Konzervatorske mjere sprovedene sui na:muškom jeleku, kao i na četiri ženska jeleka - navela je direktorica Polimskog muzeja
Violeta Folić.
Naglasila je da Polimski muzej posjeduje oko 10 hiljada muzejskih predmeta, podijeljenih u nekoliko zbirki.
-Etnografska zbirka Polimskog muzeja sadrži 690 predmeta. Određeni broj predmeta ove zbirke nalazi se u lošem stanju i zahtijeva hitne konzervatorske mjere, i to su uglavnom predmeti od platna koji su i skloni bržem propadanju- kazala je Folić.
D.J.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
