NIKŠIĆ – Od rođenja Hadžija Beriša nada se danu kada će trošni kućerak u naselju Brlja zamijeniti iole pristojnim krovom nad glavom. Nadu ne gubi ni danas iako ima tridesetjednu godinu života, a u Brlji je rođen, tu je i porodicu osnovao, tu mu se rodilo i četvoro djece.

-Koliko god da je bilo teško, nije bilo dana a da ja i moji roditelji nismo bili u nadi, iščekivanju da će neko doći i reći nam da napokon odlazimo odavde, da idemo na neku bolju lokaciju. Tako su mi prošle godine i ipak ne gubim nadu, sad sanjam da će moja djeca imati bolji život izvan ovog mjesta, ističe u razgovoru za „Dan” Beriša koji je danas jedini Rom sa Brlje koji ima zaposlenje.

Brlja je naselje od centra Nikšića udaljeno oko dva kilometra i smješteno je uz magistralni put prema Podgorici. Za stanište Roma to mjesto je prije više od jednog vijeka odredio crnogorski kralj Nikola Prvi Petrović, ali je naselje od tada do danas ponajviše mijenjalo samo svoje stanare. Nadu za bolje uslove života makar za svoju djecu Beriši pokvare poplave koje pri kišnim danima vodu donesu i u njihove više nego skromne domove, kao i mrak u večernjim satima zbog pokvarene jedine ulične sijalice koja je u samom naselju.

-Život je borba, to smo ponajbolje mi koji ovdje živimo naučili. U jesen i zimu „borimo” se sa vodom koja nam ulazi u kuće, u proljeće i ljeto sa insketima, gmizavcima, smećem koje okružuje samo naselje i ima ga i na gomile tu u našoj blizini. Nerijetko platu koju primam u Komunalnom preduzeću potrošim za popravke na kući, što ne ošteti voda, ošteti vjetar, kaže naš sagovornik.

Poslednji crnogorski suveren sigurno nije želio da nikšićki Romi žive u okruženju kakvo je Brlja već nekoliko decenija unazad. U njegove vrijeme i malo potom na toj lokaciji bili su izvori pitke vode, bio je tu i teren za mali fudbal, a kad je snijeg i malo skijalište. Razvojem Nikšića i gradnjom magistrale Brlja se smanjivala, pa su sada u rejonu Velike Brlje uglavnom poslovni prostori, privatni posjedi, a u Maloj ostale su 23 romske porodice, od kojih šest u „rupi”, najgorem i najneuređenijem dijelu naselja koji zovu logorom. Sadrija Beganaj ima 71 godinu i kaže da je najstariji Rom u Nikšiću, pa i u Brlji. Njegova porodica u grad pod Trebjesom doselila je iz Peći kada je on imao 11 godina. Nastanili su ih, kako kaže, silom u Maloj Brlji gdje su ih dočekale zidine bez prozora i vrata. Krpili su, kaže Beganaj, kako je ko imao čime, starim daskama, kartonom.

-Tu sam više od tri decenije, djeca se rađala, odrastala i odlazila, ostalo nas dvoje starih koji svako malo slušamo obećanja da će i rupa koja je za ovih šest porodica postala svoijevrsni logor biti raseljena. Prije nekoliko godina asfaltirana je ova cesta kada smo dobili i rasvjetu. Dobili smo tada i vodovodnu mrežu, ali nekoliko porodica nije imalo mogućnosti da vodu uvede u kuće. A i gdje bi je, mnogi jedva imaju i gdje glavu da sklone, a ne da imaju i kupatilo, ističe Beganaj.

U Maloj Brlji mijenjali su se stanari, Romi koji su kao izbjeglice dolazile u Nikšić devedesetih godina prošlog vijeka tu bi se zadržavali po nekoliko godina, a onda bi im uz pomoć međunarodnih organizacija i nadležnih obezbijeđivan bolji smještan.

-Ostali smo mi koji imamo crnogorsko državljanstvo i koji sebe smatramo domicilnim jer smo skoro cijeli život tu, većina je tu rođena, kao i njihovi djedovi i očevi. Vrijeme je da i nas zbrinu, gdje god, samo da napokon izađemo iz ove muke, kažee Hadžijin otac Ibiš Beriša.

Ne sjeća se, kaže, godine kad je doselio u Malu Brlju, ali tu dočekuje starost još uvijek bez penzije. Zbog bolesti morao je napusti posao u gradskom „Vodovodu” gdje je radio 17 godina i očekuje odgovor od nadležnih da li je „zaradio” makar minimalnu penziju.

B.Brašnjo

---

Od 53 djece petnaestoro ide u školu
Mnogobrojna porodica Muratović generacijama unazad vezana je za Brlju. Mirsad Muratović, predstavnik je mještana naselja i kaže da Brlja ima 113 stanovnika.

-Djece do 13 godina starosti ima 53, ali svega petnaestoro pohađa osnovnu školu. Ni jedno nema koje ide u srednju školu iako ih preko 13 godina starosti imamo 17. U naselju je troje djece sa posebnim potrebama, a pet je samohranih roditelja - kaže Muratović koji je prije nekoliko godina osnovao organizaciju „Romska nada“ kako bi pokušao pomoći sunarodnicima. Od početka pandemije kaže da je uspio, u saradnji sa srodnim organizacijama iz Herceg Novog i Podgorice, dva puta da obezbijedi pakete sa hranom i sredstvima za higijenu za porodice na Brlji.
-Imamo neke porodice koje maltene nemaju šta da jedu - ističe Muratović.


Novi predsjednik, nova i obećanja
Predsjednik Opštine Nikšić Milutin Simović, koji je na tu funkciju izabran prije dva mjeseca, nedavno je obišao Brlju, odnosno kako njeni žitelji kažu, provozao se kroz naselje. Obećao im je rješenje problema odlaganja otpada i uklanjanje jedne od divljih deponija na ulazu u Malu Brlju. Sadrija Beganaj kaže da ga je pitao kada će ih iseliti „iz logora“, a da mu je Simović odgovorio „vidjećemo“.
-Novi predsjednik, pa nova i obećanja. Dako doživim i to „vidjećemo“, istakao je Beganaj.
Na pitanja „Dana“ iz Simovićevog kabineta nisu odgovorili da li imaju neke planove za naselje Brlja, osim da će se Opština „sa posebnom pažnjom odnositi prema svim naseljima“ u kojima Romi žive.