Zakon o planiranju prostora i izgradnju objekata gotovo je sasvim ograničio aktivnosti Sekretarijata za prostorno planinarenje izgradnju, u djelu izrade planova i izgradnje, praćenja promjena i

monitoringa u prostoru i izdavanju građevinskih dozvola. Kao posledicu takvog zakonskog rješenja u ovom trenutku 50 odsto teritorije opštine Herceg Novi je nepokriveno planskom dokumentacijom, a nelegalna

gradnja je jako izražena.​​

Vladislav Velaš, sekretar Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju, objasnio je da su zakonom definisani Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije, te da je donošenje oba ova plana obavezno i donosi ih Skupština Crne Gore.

– Lokalna samouprava ima svog predstavnika u stručnom timu i predstavnika za reviziju. Zakonske obaveze lokalne samouprave u vezi sa izradom planova završene su 31. decembra 2018. godine usvajanjem PUP-a opštine Herceg Novi. Realizacija nekih kapitalnih projekata je stala, pojedini se rade usporeno, a dio ide po planu i jako smo ponosni na te projekte. Izgradnja vodovodne i putne infrastukture na Luštici su u završnoj fazi izrade glavnih projekata. Projekat vodovodne infrastukture je na reviziji, a projekat saobraćajnice kasni zbog izmjene trase u dijelu spajanja sa tivatskom opštinom. Izgradnja kolektora i uređenje u Igalu u Ulici Nikole Kovačevića je u poodmakloj fazi projektovanja, a radi se i projekat saobraćajnice u kompleksu buduće autobuske kao i izgradnja podzemne garaže ispred opštine – kazao je Velaš.

Ipak, naglašava da će zbog slabijeg priliva sredstava, uslovljenih pandemijom, bolje vrijeme sačekati mnogi od projekata predviđenih kapitalnim budžetom Opštine i definisanih programom uređenja. Što se tiče sekretarijata, obim posla je znatno smanjen, ali će se usvajanjem izmjena zakona o planiranju i izgradnji znatno popraviti situacija i legalizacija pokrenuti sa mrtve tačke.

Primjena PUP-a je počela 2019. godine, a Velaš smatra da se sada po ovom pitanju već mogu dati neke ocjene.

– Mnogi će kritikovati ovaj dokument. Sigurno da je moglo i mnogo bolje, ali ne mogu da zamislim šta bi bilo sa planskom dokumentacijom, kada ne bi postojao PUP. S druge strane, mnogi planovi su istekli i ne nalaze se u registru važećih planskih dokumenata koje vodi resorno ministarstvo. Usvajanjem i primjenom PUP-a, procjena pokrivenosti teritorije sa važećom planskom dokumentacijom je oko 50 odsto. Znači da je polovina opštine bez važeće planske dokumentacije, te nema mogućnosti gradnje. Sutorina, istočno i zapadno podgrađe HN, Baošić, dijelovi Bijele…Vala, Podi, Čela, Topla 3, Solila, Bajkovina nemaju važeću plansku dokumentaciju i moraju da čekaju plan generalne regulacije. Do donošenja generalne regulacije važi član 16 starog zakona o uređenju i izgradnji, a prema tom članu zakona ostala je obaveza donošenja jednogodišnjeg programa uređenja prostora usvojenog na prošlom zasjedanju lokalnog parlamenta – objasnio je Velaš.

Kazao je da je važećim zakonom o planiranju i izgradnji iz oktobra 2017. godine dat rok od 36 mjeseci za izradu Plana generalne regulacije Crne Gore.

– Nažalost, svjedoci smo da se par mjeseci prije isteka roka nije ni započelo sa izradom dokumenta.

Vlada je donijela odluku o izradi Plana generalne regulacije i imamo novi rok i nadamo se i

usvajanju ovog planskog dokumenta prije novog roka od dvije godine. Odlaganjem izrade ovog dokumenta šalje se loša poruka građanima, ljudi gube strpljenje i nerijetko kreću u divlju gradnju – upozorio je Velaš.

Saradnju sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, ocjenjuje korektnom, ali im veliki problem predstavaljaju loša zakonska rješenja i što su veliki dio nadležnosti sa jedinica lokalne samouprave

prebačena na nadležnost resornog ministarstva.

– Prošle godine smo poslali veliki broj inicijativa za izradu urbanističkih projekata. Nažalost, ništa inicijativa nije realizovano i ako je bilo mogućnosti i postojanja plana višeg reda – konstatuje Velaš.

K.M.

---

Zahtjev nije podnesen za 800 objekata
Za legalizaciju objekata je podneseno nešto preko 4.500 zahtjeva, dopuna je tražena za preko preko 3.000, a rješenje o prekidu postupka doneseno je za oko 1.000 rješenja. U međuvremenu je sekretarijat popisao još 800 objekata, koji nijesu podnijeli zahtjev za legalizaciju, ali su svi na čekanju. Nažalost, nijedan predmet o legalizaciji nije okončan i u narednim danima očekujemo izmjene zakona koje će u mnogome olakšati postupak

legalizacije, a biće otvoren i novi krug za podnošenje zahtjeva za legalizaciju objekata koji se nalaze na orto-foto snimku. Rješenje koje je nudio zakon u dijelu legalizacije nije bilo dobro i precizno

je postojalo puno dilema i nejasnoća, pa i ne čudi ovako loš i mali broj rješenih predmeta na nivou cijele Crne Gore. Izmjene zakona koje smo vidjeli u predlogu teksta upućenom skupštini su konkretnije i po nama bolja rješenja koja će ubrzati i pokrenuti ovaj proces – kazao je on.