GUSINjE – Na sjednici Skupštine opštine Gusinje, održanoj u četvrtak, 4. juna, na dnevni red uvršten je predlog odluke o davanju u zakup na privremeno korišćenje građevinskog zemljišta radi izgradnje asfaltne baze i
drobiličnog postrojenja. Na kraju rasprave tokom koje se čulo dosta oprečnih mišljenja, pošto je u sali ostalo svega 11 od 30 odbornika, predsjednica Opštine
Anela Čekić predlog je povukla sa dnevnog reda.
Nezavisni odbornik
Fahrudin Dervišević konstatovao je da i ovo ukazuje „da je vladajuća koalicija na čelu sa DPS- om u konfuziji”.
Na početku rasprave sekretaka Sekretarijata za uređenje prostora i urbanizam
Havaja Prelvukaj obrazložila da je predlog uvršten na dnevni red na zahtjev firme „Euromiks beton“ iz Bara, čiji je vlasnik porodica
Omeragić rodom iz Gusinja, te o njoj treba odlučiti pozitivno jer se radi o projektu od opšteg interesa.
– Vlasnik planira ulaganje od 680.000 eura i uposlenje 23 radnika, što bi na godišnjem nivou bio priliv od 82.000 eura. Ponuđač je izrazio volju da ulaže u rodni kraj, a da mu se obezbijedi mjesto i zemljište i da se oslobodi naknade na zakup na pet godina. Identifikovali smo i parcelu koja je površine 11.498 m2, a koja je označena kao neuslovno zemljište, lug ili šuma, i nalazi se na lokaciji gdje smo predvidjeli industrijsku zonu – pojasnila je Prelvukaj.
Odbornik PzG dr
Rusmin Laličić upozorio je da se radi o „prljavoj tehnologiji”, ta da su samo „termoelektrane prljavije i veći zagađivači od asfaltnih baza”.
– Od predsjednice opštine i njenog menadžmenta tražim da se izjasni da li je i dalje za razvoj turizma i poljoprivrede, odnosno da imamo čist vazduh i vodu, zdravu hranu i prirodu, ili da podlegnemo prljavim tehnologijama. Isparenja asfaltne baze su izuzetno toksična i otrovna i dugoročno kontaminiraju teren izazivajući kisele kiše i ostavljajući teške metale, a sve to da se dešava na zapadnoj granici nacionalnog parka i na obali rijeke Grnčar, što je zločin prema prirodi – upozorio je Laličić.
Odbornik SDP-a dr
Elvis Omeragić ukazao je na biološki i ekološki problem, te da o tome treba dobro razmisliti.
– Ovo je vrlo bitna stvar za život ljudi ovdje. Što bi rekli Indijanci „zemlja na kojoj smo, nijesmo je naslijedili od predaka, nego smo je pozajmili od potomaka”. Imamo li mi dakle pravo raditi to što radimo? Jedan mnogo manji problem za životnu sredinu kakav je mini-elektrana koja je bila planirana na rijeci Grlji u Vusanju, eksplicitno smo odbili. Stoga pitam, da je asfaltna baza planirana u Vusanju, da li bi se ovako pričalo ili bi se našao način da to ne stigne na dnevni red – pitao je dr Omeragić.
Predsjednica Čekić je rekla da je posao menadžmenta opštine, između ostalog, da dovodi investitore koji planiraju nova radna mjesta, ono što je jednoj opštini prijeko potrebno.
– Istina je da smo se opredijelili da su prioritetne grane za razvoj Gusinja turizam i poljoprivreda. Međutim, svjedoci smo, kako to svugdje u svijetu biva, da je u skladu sa savremenom tehnologijom moguća kombinacija i takvih postrojenja. Na nama je da uradimo taj prvi korak koji investitor traži, da mu damo zemljište da bi on mogao ući u dalju proceduru, a hoće li nadležne državne agencije dati pozitivno mišljenje, to je na njima – kazala je Čekić.
N.V.
Procedura bez javnog oglašavanjaU ime Sportsko-ribolovnog društva „Plavsko jezero“
Omar Bašić je istakao da obrađivač svjesno zaobilazi član zakona koji precizira da zakup zemljišta mora proći proceduru javnog oglašavanja.
– Od obrađivača nisam čuo nijednu riječ koje sirovine će da koristi ta asfaltna baza, posebno ako se ima u vidu činjenica da rijeka Grnčar neće služiti za eksploataciju mineralnih sirovina iz razloga što je već tri godine uveden moratorijum na tu eksploataciju, a da je već urađen plan regulacije rijeke Grnčar u vrijednosti 6.000.000 eura. Studija zaštite Plavskog jezera predvidjela je da će na rijeci Grnčar biti tri taložnika čija je kubikaža mala i neće moći da zadovolji potrebe asfaltne baze – kazao je Bašić.
Prelvukaj je odgovorila da se ovdje ne radi o ponudi Opštine, kako bi se morao raspisivati tender, već zahtjevu za zakup zemljišta, o čemu se odlučuje na drugi način.