DANILOVGRAD – U danilovgradskom Centru za kulturu juče je održana centralna javna rasprava o odluci o proglašenju parka prirode i Nacrtu studije o zaštiti i uspostavljanju zaštićenog prirodnog dobra doline rijeke Zete. Učesnici javne rasprave bili su saglasni da je neophodno što prije zaštititi rijeku Zetu i njene pritoke, te neći rješenje za dislokaciju životinjskih farmi.
Predsjednica opštine Danilovgrad
Zorica Kovačević zamjerila je kolegama iz Opštine Nikšić što se nijesu uključili u izradu studije o zaštiti Zete.
– Ono što je značajno kada je riječ o ovoj studiji je što je Glavni grad i gradonačelnik
Ivan Vuković sa saradnicima prepoznao tu ideju, ali to, nažalost, nije uradila Opština Nikšić. Kada kažem nažalost, biće prilike i vjerovatno ćemo morati da se bavimo i sa zagađivačima sa tog dijela, jer je rijeka Zeta jednim dijelom zagađena i od strane opštine Nikšić i njenih privrednih subjekata. Ovakva kakva je rijeka Zeta sada ne služi nikome. U jednom dijelu rijeke stanje je zadovoljavajuće, dok je u jednom dijelu nikakvo. Po prvi put smo o zagađivačima Zete javno govorili, tako da smo, da tako kažem, započeli „pravi rat“ sa jednim brojem privrednih subjekata na našoj teritoriji koji su jedni od glavnih zagađivača rijeke. Zagađivači su i privredni subjekti, građani i ljudi koji žive ili ne žive pored rijeke. Želimo da Zeta bude za dobrobit svih građana i zamajac razvoja za buduće generacije. Ne završavamo mi posao donošenjem odluke Vlade o proglašenju parka prirode, već tek predstoji ogroman trud i rad. U ovom poslu svi treba zajedno da učestvujemo i da radimo na podizanje svijesti sugrađana, jer niko nije u Zetu bacio otpad iz drugih gradova. Treba zajednički interes da stavimo ispred ličnog. Želimo da u susret 150 godina od oslobođenja, 9. decembra, dostavimo sve Vladi na odlučivanje o proglašenju parka prirode.
Potpredsjednik Opštine Danilovgrad
Ilija Grgurović naveo je da je rad na studiji zvanično počeo 13. februara potpisivanjem inicijative za zaštitu rijeke Zete. Potpisnici su bili Glavni grad Podgorica, Opština Danilovgrad i Agencija za zaštitu životne sredine.
Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine
Darko Saveljić rekao je da buduće zaštićeno područje doline rijeke Zete obuhvata 104 kvadratna kilometra, te da je izvršeno zoniranje parka.
U prvoj i drugoj zoni, rekao je Saveljić, zabranjena je gradnja. Prva zona obuhvata močvaru Moromiš, koja se odnosi na rezervate. Druga zona obuhvata rijeku, njenu obalu i sve pritoke. Tu je, u naredne tri godine zabranjen ribolov, a lov, sječa šume i gradnja su potpuno zabranjeni.
– U trećoj zoni biće dozvoljen lov do ulaska u EU. Tu je dozvoljeno da se gradi kako se radilo dosad, uz poštovanje ekolokških standarda. Tu smo bili vrlo restiktivni jer je prvo bilo zamišljeno da mapa obuhvata 125 kilometara kvadratnih. Međutim, radili smo na tome da se naselja i kuće isključe iz ove druge zone zaštite – kazao je Saveljić.
Ribilovac
Svetozar Radulović bio je protiv uvođenja zabrane ribolova u neredne tri godine, a
Ognjen Novović iz Udruženja „Bijeli Pavle“ kazao je da jasnije treba povući granice po zonama. On smatra da svim zagađivačima treba dati rok da izmjeste svoje biznise sa područja Zete, „jer je u Spužu od smrada nemoguć život“.
Zdravko Gavrilović iz NVO „Zavičaj“ rekao je da je u predloženoj studiji zaboravljen čovjek koji treba da živi od rijeke Zete.
– Čini mi se da smo ovdje zaboravili fundamentalni prioritet – čovjeka. Popisana je flora i fauna, ali nema ni slova o čovjeku u Bjelopavlićkoj ravnici koji treba da živi za rijeku i od rijeke. Postavljam pitanje od koga i za koga štitimo Zetu – rekao je Gavrilović i naglasio da je lokalna zajednica najveći zagađivač rijeke jer se sva fekalna kanalizacija izliva u nju.
– Zašto smo izbacili čovjeka kao nosioca ove priče jer štitimo Zetu za čovjeka i za našu djecu, a ne od čovjeka za životinje i biljke. Ko će da gleda životinje i biljke ako ne čovjek – rekao je Gavrilović.
D. Ljucović
Zagađivači da nabave savremene kolektoreDirektor Agencije za zaštitu životne sredine
Nikola Medenica rekao je da je od vitalnog značaja da zagađivači Zete u što skorijem vremenskom periodu svoja postrojenja opreme savremenim kolektorima i filterima za prečišćavanje otpadnih voda kako bi sirovine koje se ispuštaju u rijeku bile adekvatno obrađene i kako bi se u potpunosti primijenili standardi definisani Zakonom o zaštiti živitne sredine.
Direktorica Direktorata za zaštitu životne sredine
Ivana Vojinović navela je da je, imajući u vidu da na području Opštine Danilovgrad postoji veliki broj farmi, nužno preispitati njihove proizvodne kapacitete kako bi se vidjeli da li oni potpadaju pod obavezom pribavljanja tzv. integrisane dozvole za rad shodno novom Zakonu o industrijskim emisijama.Privrednici da saniraju loše efekte svojih biznisa Predsjednik Skupštine Crne Gore
Ivan Brajović kazao je da on, kao neko ko je odrastao na ovom području, čestita svima koji su učestvovali u pripremi projekta.
– Treba sve da učinimo da sačuvamo ekskluzivnost života pored Zete, da budemo svjesni toga i budemo ponosni na to. Jedna od najljepših plaža Gaz Grgurovića na Zeti kao plaža više ne postoji. Od tog pijeska pola kuća u Danilovgradu je napravljeno. Ne postoji i zato što je neko odlagao otpad, pa je matica potpuno skrenuta. Postojale su zakonske pretpostavke da mi ovo područje i dosad štitimo, pa nijesmo. Privredni subjekti bi trebalo da nešto od zarade utroše da bi sanirali loše efekte koje njihova proizvodnja postiže. Od njih se ne traži ništa više – kazao je Brajović i naglasio da može potpuno da razumijem svakog čovjeka koji živi u blizini nesnosnog smrada farmi na obalama Zete.”Popisana je flora i fauna, ali nema ni slova o čovjeku u Bjelopavlićkoj ravnici koji treba da živi za rijeku i od rijeke. Postavljam pitanje od koga i za koga štitimo Zetu, pitao je Zdravko Gavrilović