HERCEG NOVI – Nakon obilnih kiša, ali i onih koje će tek uslijediti, žitelji sela Mojdež, koje je 2004.godine zadesilo katastrofalno klizište veličine 12 hektara, sa strahom gledaju u nebo.

Radnici firme Bi - Kod, napustli su gradište nakon jesenjih obrušavanja zemlje u Potkop, za koji dan dolaze po mehanizaciju, jer im je ugovor o sanaciji Potkopa istekao, a tender za završetak prve faze radove, koji treba da bude raspisan naredne godine, veoma je daleko.

Saradnik na projektu izvođenja radova u Potkopu i žitelj sela Mojdež Milorad Velaš upozorava da će se u međuvremenu, u Potkopu, sasvim izvjesno, ove zime, dogoditi katastrofa. Velaš kaže da će 2,5 kubika voda, poput rijeke poteći iz Potkopa, selo će ostati bez vode, a klizište nanovo oštetiti kuće i imovinu.

- Po meni, ove zime možemo očekivati katastrofu. Znači ostalo je još nekih 30 metara Potkopa koji je napunjen i sada je za očekivati da će da padne još kiša i se vode koje su izvirale gore, kao što su Presjka,Ograda i Lovac kroz čep na 600 m, objediniti u Potkopu, a vani će izaći oko 2,5 kubika vode. Zaista je to kompleksan problem u smislu njegovog rješavanja.Gdje vode usmjeriti kroz čep na 600 m, kuda sa Presjekom kada dođe i stropošta se kroz tu vertikalu, odnosno rupu kroz koju se preko 200 kubika zemlje i kamenja obrušila u Potkop.

Preko 1.500 kubika zemlje su radnici Bi Koda, izbacili samo sa te jedne lokacije, a to je kontaktna zona između flišnog i stijenskog dijela. Upravo u toj kontaktnoj zoni je 2004. godine kada se desilo klizište, vertikala ispranog zemljišta. Kada su došli na narečenu poziciju, došlo je do survavanja zemlje i kamenja, i to se stalno izbacivalo. Čak šest puta. Toj otvorenoj rupi je sada nemoguće prići. Svi ovi radovi koji su rađeni u prethodnom periodu, čine se kao lutanje - rezigniran je Velaš.

Smatra da nakon šest obrušavanja, smisao radova u daljem periodu nema. Ali ima traženje urgentnog rješenja o preusmjeravanju voda.

- U narednih par dana radnici Bi - Koda povući će opremu sa gradilišta. Kazali su mi da im je ugovor istekao.Prema tome, čeka se naredna godina, za koju je, odlukom Vlade za nastavak sanacije, opredijeljeno 800.000 eura. Znači treba novi tenderi, nova procedura, a vremena se nema - poručio je Velaš.

Predlaže kao jedno od privremenih rješenja, otvaranja šahta ispred Potkopa, kako bi se velike količine vode, branama i vrećama pijeska preusmjeravale u njega, a ne tekle preko deponije i spirale je. Ukazuje, da ukoliko se to ne napravi, sve će se spirati potokom u more i zamućivati ga do ostrva Mamula, kao što se već jednom dogodilo, a u selu će se pokrenuti klizište.

Ovo znači, da je tek prva faza sanacije Potkopa, koja je trebalo da ukloni uzroke katastrofalnog klizišta 2004.godine, daleko od epiloga.

K.Matović

---

Pet godina mučnih radova kojima se kraj ne nazire
Milorad Velaš podsjeća, da je početkom 2014. godine Skupština CG izglasala nastavak radova na sanaciji Potkopa u vrijednosti 1,6 miliona eura. Radovi su počeli u avgustu 2014. godine.

- Nakon katastrofalnog klizišta, firma „Vrdnik” je radila paralelni tunel sa tunelom iz 70 – tih godina prošlog vijeka. Prilikom radova „Vrdnik” je napravio greške u niveletama od 3 m i 80 cm, što je dovelo do obrušavanja u tunelu,a njegovi radnici su 2006. godine napustili gradilište. Bi Kod je krenuo sa prokopavanjem novog tunela od 123 m Vrdnikovog Potkopa, znači da su kopali novi, između najstarijeg Vrdnikovog tunela i spojivši se tačno u tromođi, došli na pravac, objasnio je Velaš.

Nakon što je 20. novembra 2018. godine došlo do velikih padavina, na oko 2,5 metra do cilja, sručila velika količina materijala i napunila svih 28 metara prokopanog tunela.Uslijedila su raščišćavanja, ali i nova urušavanja, u ljeto i jesen ove godine.