Višedecenijsko drobjenje seka (lokalizam koji označava stijene) duž priobalnih zidova i uklanjanje parapeta duž šetališta „Pet Danica” zarad pravljenja betonskih plaža učinili su da snažni valovi juga, posebno tokom zimskih mjeseci, obilato zalivaju šetalište, onemogućavajući kretanje njime i trajno oštećujući ogradu i rasvjetu.
Kao rezultat ovakvog ponašanja dobija se mrak na šetalištu, ali i ograda koja je toliko korodirala da se na nju ne smije naslanjati, a oni koju su pokušali, prvo mladi par, a potom i trojica mladića, pali su sa visine od 3 do 5 metara. Ovakvoj slici treba dodati sedam godina duge radove na kolektoru, koji su dodatno destabilizovali 7 km dugo šetalište i objekte na njemu koji su, prema tvrdnjama žitelja, počeli da klize ka moru.
Podsjetićemo da su zidovi i stijene postavljeni upravo radi zaštite priobalja od razornog uticaja morskih valova za vrijeme gradnje željezničke pruge Zelenika - Gabela, prije 118 godina.
Trenutno je najkritičnije stanje na oko 50 metara dugom i tri metra visokom obalnom zidu na Savini, između Ćorovića i „Golden bej” plaže. Na dijelu ispod zida na Savini, zahvaljujući privatnoj inicijativi, nedavno su ponovo postavljene stijene koje su zaštitile dio zida, ali to je daleko od dovoljnog. Stanovnici koji imaju kuće preko puta obalnog zida izražavaju bojazan da bi bez čvrstog oslonca šetalište, infrastruktura i njihovi domovi mogli da kliznu u more.
Olivera Doklestić, inženjer hidrogradnje, ukazala je na genezu i razloge nastanka obalnih zidova, upozorivši koliko je pogubno uklanjati ih.
-Događalo se nekoliko puta da valovi slome potporni zid i naprave štetu pruzi. U tom dijelu je, takođe, nasip na koji je stavljena ispuna za postavljanje pragova i šina za prugu. Izgrađen je kameni, potporni zid, koji ima i ulogu valobrana. Između kamenog zida i mora je stavljen kameni nabačaj od krupnih stijena, koji je imao zadatak amortizacije udara valova. Po mareografu - nekadašnjoj vojnoj stanici za mjerenje parametara mora, najveći izmjereni valovi na kontaktnoj liniji: otvoreno more - ulaz u zaliv su četiri metra. Naravno, do obale Novoga se još smanje pa vjerovatno nikada nisu preko tri metra. No, i ta tri metra znaju da budu velike razorne sile po stijene, posebno kad udaraju na potporne betonske i kamene konstrukcije. Nekadašnja željeznička pruga je stradala u više navrata i bukvalno bi šine bile podignute od tla i iskrivljene da voz ne bi mogao da prođe. Tako je bilo dok nije izgrađen nadzidak. Međutim, dešavalo se i da taj nadzidak bude srušen udarima valova i prelivanjem obilnih količina vode. Izgradnjom kolektora kanalizacije u trupu šetalištaotvara se sumnja kako je urađena ispuna oko kanalizacionih cijevi, da li ispune uopšte ima i da li je dobro nabijena. Pravljenjem betonskih plaža i uklanjanjem nabačaja velikog kamenja skinut je taj način zaštite od valova, kazala je Doklestićeva.
Da bi se obalni zid na Savini, ali i druge podzide zaštitile od urušavanja, neophodno je sa morske strane postaviti velike stijene koje ublažavaju djelovanje valova, ali i periodično ih obnavljati.
K.M.
Nadaju se da će Morsko dobro ispuniti obećanjeStijene s južne strane lukobrana Gradske luke nisu obnavljane decenijama. Zbog toga, naročito tokom zimskih mjeseci, prilikom udara snažnog juga, valovi prebacuju preko lukobrana i pune barke morem, ugrožavajući ribarima imovinu.
Božidar Ukropina, direktor Agencije za upravljanje gradskom lukom, već je imao razgovor na ovu temu sa Morskim dobrom.
-Minule zime su predstavnici Morskog dobra upravo zbog problema kojeg ste spomenuli, a koji je izražen na početku lukobrana, obišli Škver. Stijene su pale, vrijeme je učinilo svoje. Tada se spominjala cifra oko 80.000 eura da bi se spoljni dio lukobrana zaštitio, postavljanjem novih stijena, objasnio je Ukropina, izrazivši očekivanje da će Morsko dobro ispuniti obećanje, makar naredne godine.
)){kind=small}
