Vrijednost nekretnina u Pljevljima pada iz godine u godinu, ali nikad nije bila na nižem nivou nego što je to trenutno. Naime,kvadrat stambenog prostora, kada su u pitanju porodične kuće i ako su dva vlasnika, prodaje se po cijeni od 200 eura. Metar kvadratni stambenog prostora u kućama gdje postoji jedan vlasnik prodaje se po cijeni od 300 eura,a ako je kuća veće površine onda je cijena 250 eura. Stanovi u stambenim zgradama sada se prodaju po 400 eura po kvadratu, a prošle godine cijena je bila 500 eura. Postoje i stanovi novogradnje gdje se cijena metra kvadratnog kreće oko 800 eura, ali takve stanove, bar zasad, u Pljevljima niko ne prodaje.

Kao glavni krivac za takvo stanje ističe se činjenica da poslednjih dvadeset godina u gradu pod Golubinjom nije bilo kvalitetnih investicija koje bi donijela nova radna mjesta. Pritom ekološka situacija je sve teža.

-Veliki privredni giganti u Pljevljima se ponašaju po pravilu uzmi što više možeš. Niko ne može da ospori da se tako ne ponašaju vlasnici Rudnika olova i cinka „Šuplja stijena”, Rudnik uglja, Elektroprivreda ili „Vektra Jakić”. Svi uzimaju ili su uzeli koliko su mogli, ali sredini u kojoj stvaraju kapital ništa ne ostavljaju - kaže izvršni direktor NVO „Breznica” Milorad Mitrović.

On napominje da Rudnika olova i cinka „Šuplja stijena” iako radi već devet godina naselju Šula nije donio nikakav boljitak, već isključivo ekološke probleme.

-Radi se o jedinom površinskom kopu u Evropi gdje se eksploatišu olovo i cink. Geolozi ovaj rudnik nazivaju „Rudnik zlata”. Vlasnik ostvaruje prodaju koncentrata rude u vrijednosti oko 20 miliona. S druge strane u naselju Šula stanovi od 45 ili 60 kvdarata prodaju se od tri do pet hiljada eura. Znači vlasnik „Šuplje stijene” ubira prihode, a sredina u kojoj ostvaruje profit nema nikakve koristi - zaključuje Mitrović i napominje da se plaši da će situacija biti još gora.

Odbornica DNP Anđela Đuković ističe da mladi ljudi odlaze iz Pljevalja i u drugim sredinama se muče kao podstanari i zbog toga stanovi i kuće koje su ima gradili očevi ili djedovi prodaju u bescjenje.

-Stara je priča da će Pljevlja biti kao rudarska naselja Šula i Gradac. Ako gledamo po vrijednosti nekretnina onda smo već blizu. Ne zna se kada je ljudima bilo teže. Onda kada su gradili kuće ili sada kada ih daju za male pare. Znači, roditelji su u Pljevljima nekako došli do penzije i sada su na velikim mukama jer moraju da jeftino prodaju ono što su s krvavim znojem stvarali ili da gledaju djecu kako im se muče kao podstanari - kaže Đuković.

B. Je.

---

Izlaz u razvoju industrije građevinskih materjala
-Vjerujem da je izlaz u razvoju industrije građevinskih materjala. Za te poslove su potrebni ozbiljni investitori a postoje dvije varijante. Prva je da se izgradi cementara a druga je da se iskoristi eksploatacija kamena i gline za druge građevinske proizvode. Razvojom građevinske industrije otvorila bi se nova radna mjesta i riješili bi se brojni ekološki problemi- smatra Anđela Đuković i naglašava da bi u tom slučaju nestala i deponija laporca na Jagnjilu.

-Sa novim radnim mjestima, ostankom mladih ljudi u Pljevljima, i vrijednosti nekretnina bi porasle - ubijeđena je Đuković.