U susret turističkoj sezoni Risan i ove godine kuburi sa brojnim problemima, a prema ocjeni bivšeg člana Savjeta Mjesne zajednice (MZ) Risan, pomorskog kapetana
Branislava Kordića, ključni je problem nepostojanje javnog kanalizacionog sistema. Zbog toga se, kaže, fekalije ispuštaju u Risanski zaliv, pa je i kupanje u takvoj morskoj vodi upitno.
– Izgradnja kanalizacionog sistema je prioritet Risna. Svi govorimo o ekologiji, zaštiti životne sredine, a bolnica „Vaso Ćuković“, Dom starih i sve stambene zgrade, osim naselja „Roman Gardens“, koji ima uređaj za prečišćavanje fekalnih voda, ispuštaju fekalije u Risanski zaliv, koje se odatle ulivaju u Kotorski zaliv – ističe Kordić u razgovoru za „Dan“ i pojašnjava da kanalizacija izvire na sredini kupališta Kolumbarića, te da se povodom tog problema dopisom obraćao Komunalnoj policiji.
– Kupalište Kolumbarića je zagađeno izlivanjem fekalija iz istoimene ulice. Sve kuće sa lijeve strane Bujevine sprovele su kanalizacione prelive u postojeći potok i onda tuda ide i izliva se tačno na plažu. Tako da se postavlja pitanje u kakvoj se morskoj vodi kupamo. Potrebno je što prije napraviti studiju kako bi se ovo riješilo – ističe Kordić. On procjenjuje da je izgradnja kanalizacionog sistema počela „od repa, a ne od glave“, jer se, kako navodi, Risanski zaliv nalazi sjeverozapadno, i da će on, ukoliko je zagađen, zagađivati čitav Bokokotorski zaliv.
Inače, početkom aprila predstavljen je projekat izgradnje novog kanalizacionog sistema i odvođenja otpadnih voda iz Risna, kao i produženja postojeće vodovodne mreže. Studijom je predviđeno oko 10 km nove kanalizacione mreže. Planirano je da do avgusta bude završena tenderska dokumentacija, a da radovi traju četiri mjeseca. Investitor je preduzeće Vodovod i kanalizacija Kotor.
Kordić upozorava da se još uvijek nije pristupilo najavljenom uklanjanju oboljelih palmi duž risanske rive, te da su stabla trula i sklona padu.
–
Što se tiče novih sadnica, bili su nam predloženi bor, pinjula, oleander i rogač, što smo kao Savjet MZ odbili, jer mi smo za palmu i da struka izabere koja je to vrsta koja je najotpornija na surlaša – naglasio je Kordić. Poručuje da su resursi za razvoj Risna luka i sidrište, koje treba staviti u funkciju jahtinga, otvaranje hotela i rješavanje pitanja oronulog Doma kulture, ali i arheološka nalazišta, mozaici, Ulica Gabela, mostovi, kanice, čime bi ovaj ilirski grad, kako procjenjuje, mogao postati turistička atrakcija Jadrana.
B.M.
Ulicu Gabela pretvoriti u pješačku zonuUkazujući na potrebu restauracije jedinstvenog pokrivača Ulice Gabela, koji je napravljen od rječnih oblutaka, Kordić procjenjuje da bi je trebalo pretvoriti u pješačku zonu.
– Nekoliko puta sam predlagao da se u toj ulici zabrani saobraćaj i da se samo po potrebi dostavnim vozilima dozvoli prolaz ili kada se vrši restauracija neke od zgrada, uz posebnu dozvolu i u određenim terminima. Nekoliko puta su inače postavljane željezne prepreke, ali su ih pojedinci kidali i prolazili i opet parkirali auta Gabelom. Od Gabele bismo mogli da napravimo atrakciju za neka ljetnja dešavanja, slikarske kolonije ili tako nešto. Svi čuju, a slabo slušaju – konstatuje Kordić i kaže da se zalaže za očuvanje starih zanata, navodeći da je uz Gabelu, od pijace do Male, nekada bilo 80 radnji.
)){kind=small}
