<strong>ANDRIJEVICA – Da je na području opštine Andrijevica sve manje onih koji pokazuju želju da se bave stočarstvom, svjedoče brojni katuni u podnožju Komova i Prokletija. Naime, na svim tim katunima tokom ljeta boravi svega dvadesetak stočara, iako se zna da su vasojevićke planine u minulim vjekovima bile stjecište uzornih domaćima, koji su, baveći se poljoprivredom i stočarstvom, uspijevali da izdržavaju svoje brojne porodice. To posvjedočavaju i stanovnici potkomovskih sela navodeći da se u poslednje vrijeme na planinama sa stokom mogu vidjeti samo oni najuporniji.
– Planinski katuni su tokom ljeta bivali puni naroda, dok su se na prostranim pašnjacima mogli uočiti veliki buljuci stoke. Međutim, poslednjih decenija, i pored olakšica koje pruža moderno doba, sve manje je onih koji pokazuju interesovanje da se bave stočarstvom. Omladina i ne pokušava da se bavi tradicionalnim djelatnostima, uviđajući da mnogo bolje prolaze oni koji rade druge poslove. Zato je stočni fond potpuno desetkovan u odnosu na neka minula vremena, a samim tim i katuni polako ostaju pusti – navodi
David Lalić iz sela Cecuni.
Sličnu konstataciju izrekli su i mještani Košutića koji naglašavaju da stočarstvo polako zamire u njihovom selu.
– Nekad je na planini Crnogora bilo 50 stanova. Sad su svega dva, i pored toga što smo prije nekoliko godina napravili put do samog katuna. To je najbolji dokaz da naše planine više služe za rekreaciju, nego za ispašu stoke. Takva situacija opominje, jer pored čistog vazduha i vode za život je potrebna i hrana čija proizvodnja bi, uz uvođenje stimulativnih mjera, sigurno imala dobru perspektivu – smatra predsjednim Mjesne zajednice Košutiće
Mileta Đerković.
U podnožju Komova na planini Štavna sve je manje stočara, a sve više mještana koji prave vikendice.
– Torovi na Štavni su iz godine u godinu sve prazniji. Nema više dobrih stočara, jer stari izumiru, dok se mladi okreću nekim drugim poslovima. Ali zato sve više ima onih koji prave moderne vikendice tamo gdje su njihovi djedovi napasali stoku. Vrijeme će pokazati koliko je to dobro, ali, po onome što se da primijetiti, takva praksa ne ide uz priču na kojoj se temelji adekvatna valorizacija planinskih potencijala – ističu mještani Krajišta.
Većina lokalnog stanovništva navodi da uzroke ovakvog stanja treba tražiti u migracionim kretanjima i činjenici da na prostoru Andrijevice nema organizovanog otkupa tržnih viškova. Ima i onih koji navode da država nije preduzela nikakve mjere da, u poremećenom sistemu vrijednosti sa kojim je suočeno savremeno društvo, stimuliše mlade ljude da rade i da žive od svoga rada.
– Svjedoci smo neozbiljnosti onih koji su zaduženi da prate i podstiču razvoj stočarstva. U datim okolnostima stočni fond će se iz godine u godinu smanjivati. Tako će, ne samo planinski katuni, nego i naša sela ostati pusta. Inače, stoka se prodaje u bescjenje jer nakupci gospodare tržištem. Da bi se trenutna situacija popravila, država mora da ima mnogo savjesniji pristup – navodi
Žarko Pajović, stočar iz Konjuha.
D.J.
Dodjela socijala desetkovala stočni fondPredsjednik mjesne zajednice Kralje
Milutin Đurković ističe da je dodjela socijala mladim radnosposobnim ljudima bitno uticala na desetkovanje stočnog fonda.
– Prosto je smiješno da se mladim ljudima, koji imaju zemlju i mogićnost da se bave stočarstvom i poljoprivredom, dijele socijalna davanja. To je zaista van svake pameti. Ali izgleda da u ovoj zemlji sve što je nakaradno ima prolaz. Dokle će tako ne znam, ali sam siguran da su upravo te socijale bitno uticale da se ugase nekadašnja moćna gazdinstva i da tako i katuni ostanu bez uzornih stočara – navodi Đurković.
)){kind=small}
