BIJELO POLjE – U rijeci Lim prisutna je koncentracija teških metala, a najveća koncentracija je gvožđa, bakra i cinka, kaže Danijela Veličković, magistar zaštite životne sredine, i ističe da je do tog rezultata došla tokom analize zagađenosti vode Lima i ocjene bioakumulacije teških metala u mišćnom tkivu skobalja i klijena, rađenoj tokom 2015. i 2016.godine.
– To istraživanje sam radila na pet lokacija od Zatona do Dobrakova, na području Njegnjeva, Gubavča i užem gradskom jezgru. Kada je riječ o kvalitetu vode rijeke Lima sa aspekta teških metala, rezultati su pokazali da je u vodi prisutna najveća koncentracija gvožđa, cinka i bakra. Istu tu koncentraciju koju smo pronašli u vodi, uz pomoć bioakumulacionog faktora koji predstavlja odnos koncentracije teških metala u vodi i koncentracije u organizmu, pronašli smo i u ribi. U jednom mišićnom tkivu ribe težine 750 miligrama, pronađeno je oko 57,5 miligrama po kilogramu gvožđa, što je iznad NDK, odnosno granične vrijednosti koje propisuje crnogorski pravilnik o kvalitetu i sadržaju teških supstanci, mitotoksina i drugih toksina u hrani-kaže Veličković i naglašava da bi ovi rezultati trebali sve da zabrinu.
Ona dodaje da uzroke zagađenja Lima treba tražiti u otpadnim komunalnim vodama koje se slivaju u tu rijeku a koje pored fekalne kanalizacije sadrže i hemikalije, zatim u velikoj upotrebi pesticida na bazi gvožđa, cinka i žive u poljoprivredi, što ribe u vodi akumuliraju.
– One to biakumiliraju što znači da se sadržaj teških metala deponuje u škgrama i mišićnom tkivu, i procesom biomagnifikacije prenosi od nižeg trofičkog nivoa ka većem, a ljudi koji su na vrhu te lančane piramide konzumiraju tu ribu, što se negativno odražava na zdravlje stanovništva u našem gradu- naglašava Veličković.
Na zagađenost nekadašnje ljepotice sa sjevera, upozoravali su poslednjih godina brojni ekolozi. Jedno od istraživanja rađeno je 2013. godine.
– Ovo istraživanje je pokazalo da je riblji fond smanjen, a posledica toga su organsko zagađenje, fizičke devastacije riječnog korita, prelov i loše gazdovanje ribolovnim vodama - kaže Veličković, ekolog i magistar za zaštitu životne sredine.
Pomalo čudi da je Lim izložen uništavanju na teritoriji Bijelog Polja, grada čiji su građani, posebno ribolovci, bili sinonim zaštite ne samo ove rijeke, već cijele životne sredine. Međutim, za kratko vrijeme stvari su se promijenile, pa je Lim sada na području Bijelog Polja praktično najugroženiji na svom putu od Plava do Drine.
– Glavni antropogeni izvori koji zagađuju rijeku Lim i mijenjaju njen fizičko-hemijski i biološki sastav su tečni stajnjaci, deponije - deponijski filtrat, stočne i živinarske farme, veliki broj mini deponija, glavna gradska deponija u Kumanici, kao i komunalne otpadne vode-kaže Veličković, dodajući da institucije još uvijek nijesu preuzele konkretne korake usmjerene ka rješavanju zagađenosti Lima.
Ona smatra i da cijelo društvo mora da preuzme odgovornost za stanje rijeke.
–Izgradnja uređaja za prečišćavaje otpadnih voda koje se ulivaju u Lim je u toku. Takođe, privatni preduzetnici treba da u okviru svojih kompanija obezbijede uređaje i tretmane koji bi omogućili odvođenje otpadnih voda nastalih u okvirima njihovih djelatnosti-ističe Veličković.
Na kraju ona predlaže da treba izgraditi jedinstveni kanalizacioni sistem i locirati kontejnere na mjestima gdje ne postoje, izgraditi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, neophodno je sprovoditi kontinuirani monitoring rijeke Lim.
– Takođe, neophodno je sprovesti istraživanja kvaliteta sedimenata rijeke Lim-zaključuje Veličković.
M.N.

Na crnogorskoj strani 87 km rijeke

Rijeka Lim je najveća pritoka Drine i duga je 219 kilometara, od čega crnogorskom dijelu pripada 87 kilometara. Izvire iz Plavskog jezera, a teče kroz Plav, Berane, Bijelo Polje. Zatim kroz Prijepolje i Priboj u Srbiji, a put nastavlja kroz Rudo, Mioče i Višegrad kroz BiH, i uliva se u Drinu. Ipak, skoro da niko, ne preduzima nešto da ovih 87 crnogorskih kilometara rijeke, koji su u velikom problemu, zaštiti na pravi način.