ROŽAJE - Mjesna zajednica Bašča, kao i ostala sela u opštini Rožaje, plaća danak loše ekonomske situacije usled čega je suočena sa konstantnim odlivom stanovništva. Zahvaljujući teškim uslovima života i nemogućnosti zaposlenja, kao i drugim činiocima, Bašča pitoma i rodna iz godine u godinu postaje pusta.
Bašča je bogata izvorima kvalitetne mineralne vode za koje je svojevremeno bila zainteresovana slovenačka fabrika „Radenska tri srca”. Međutim, tadašnje komunističke vlasti nisu dozvolile da se ostvari saradnja sa tom firmom što je, smatraju Baščani veoma loše djelovalo na ekonomiju. Ističu, da je ovdje otvorena fabrika kisjele vode, život u selu bio bi mnogo drugačiji,te da bi Bašča danas imala mnogo više stanovnika. Ipak, smatraju da bi i tu fabriku,kao i sve druge u Rožajama „ova vlast svojom neodgovornošću zatvorila”.
Prema riječima Zvezdana Ratkovića, predsjednika MZ, u Bašči je sve manje omladine a sve više staračkih domaćinstava koja više ne mogu da obrađuju imanja i drže buljuke stoke, pa je stoga i nemaština veća.
Omladina je najviše– ugrožena jer nema uslova za normalan život. Mogućnost za zaposlenje je minimalna stoga mladi i napuštaju ovaj naš kraj. Sa druge strane u selu imamo i mnogo neoženjenih muškaraca koji, sudeći po svemu, nemaju nikakve perspektive da riješe to najznačajnije pitanje u svom životu, zasnuju porodicu i stvore potomstvo. Djevojke sve manje žele da žive na selu, jer u ovakvim uslovima ne vide budućnost za sebe i svoju djecu. Putna infrastruktura je u katastrofalnom stanju i nema ni naznaka da će se ova značajna pitanja za opstanak i život u selu u dogledno vrijeme riješiti. Sadašnja slika života na selu je veoma sumorna i nije privlačna ni onima koji su pri kraju života pa i ne čudi što je omladine iz godine u godinu sve manje u Bašči – ističe Ratković.
Mještani Bašče naglašavaju da je ovo selo od vajkada bilo poznato po brojnim intelektualcima koji su zbog nemogućnosti zapošljavanja u rodnom kraju odlazili u potrazi za boljim životom.
-Činjenica je da veliki broj mladih i obrazovanih ljudi odavde odlazi jer za njih nema posla. Prosto se pitamo kako to da naša djeca kada odu na stranu budu najbolji među najboljima u svojoj branši dok su ovdje, usljed negativne selekcije kadrova, kako u lokalnoj tako i u državnoj administraciji, nepotizmom i komformizmom, gotovo neprimijećeni, da ne kažem odbačeni. Bašča je prvo selo u opštini Rožaje koje je dobilo osnovnu školu u koju je početkom prošlog vijeka pohađalo više đaka nego što ih je imala najstarija osnovna škola u Rožajama. O ovome govore podaci iz školske 1921/22.godine, kada je škola u Bašči imala 33 učenika, dok je škola u Rožajama istog ranga imala svega 25 đaka. Bašča je u proslom vijeku iznjedrila najviše intelektualaca u odnosu na sva druga sela u opštini Rožaje, na šta smo naročito ponosni, posebno na njihove uspjehe koje su, nažalost, postigli u drugim sredinama, daleko od svojih rodnih ognjišta. Oni koji su jednom napustili Bašču, među kojima je i naša elita, rijeto ili nikada se nisu vratili svojim rodnim domovima pa je danas nase selo koje je svojevremeno vrvilo od života praktično opustjelo – jednoglasni su žitelji Bašče.
Ratković potvrđuje njihovu priču i ističe da danas zasposlenje imaju svega tri, četiri žitelja Bašče.
- Naši momci i djevojke koji imaju fakultetske diplome rade sezonske poslove na primorju, jer nemaju drugih mogućnosti za zaradu i preživljavanje- kaže Ratković.
Iako Bašča slovi za stočarski kraj i ima kvalitetne uslove za razvoj poljoprivrede, ovdje je vrlo mala mogućnost za zaradu, jer su imanja usitnjena i nema neke perspektive za neku veću proizvodnju. Ovdašnje stanovništvo isključivo živi od stočarstva i poljoprivrede ali se ta proizvodnja zasniva samo na ličnim potrebama.
- Bašča je svojevremeno bila jedna od najvećih oranica u ovim krajevima, koje je obrađivalo preko stotinu domaćinstava. Danas ovdje bivstvuje svega četrdesetak domaćinstava. Sudeći po trenutnoj situaciji, mi ovdje ne vidimo nekakvu bolju budućnost jer je ovaj kraj potpuno zaboravljen od svih, a selo ne može da napreduje bez radne snage koje je ovdje, nažalost, sve manje. Ima dosta socijalnih slučajeva ali i pored toga Bašča ima najmanje socijalnih davanja jer mnogi ovo pravo ne ostvaruju zbog navodno dobrog materijalnog položaja, iako mnogi nemaju ni hektar svoje zemlje. Imamo i onih koji su nemoćni da obrađuju imanja ali socijalu ne mogu da dobiju – naglašava Ratković.
On ističe da je od svih problema mještanima Bašče najveći problem putna infrastruktura zbog koje su, kaže, svi podjednako ugroženi.
- Slobodno mogu da kažem da optimizma za budućnost nemamo. Za oživljavanje i funkcionisanje sela, ne samo Bašče, nego i ostalih na ovom području, jedini uslov su sistemske promjene ali do toga teško može doći– zaključuje Ratković. V.Ra.

Nemaju dozvole da sijeku bukovinu u svom ataru

Baščani negoduju zbog, kako tvrde, nemogućnosti da neko od njih dobije dozvolu za sječu bukove građe za ogrev.Ističu da u njihovom ataru šumu sijeku mještani iz drugih sela i odvoze građu, uništavajući teškim kamionima lokalni put koji niko ne popravlja
-Ljudi iz drugih sela od Uprave za šume dobijaju doznake da na našem području sijeku oblovinu i bukovinu, dok niko od nas već tri godine ne može da realizuje odluke koje smo takođe dobili od Uprave za šume – žale se mještani Bašče.

Upisana svega tri prvaka

Da se u Bašči sve manje rađa djece govore i podaci iz Osnovne škole «Miroslav Đurović» u koju prošle školeske godine nije upisan ni jedan prvak, a ove godine u prvi razred upisana su svega tri učenika. U OŠ «Miroslav Đurović» nastava se pohađa do devetog razreda, a ukupan broj upisanih učenika iz Bašče je 27.