TIVAT -Nikšićanina Sveta Lazovića, koji je poslednje dvije decenije stanovnik Tivta gdje provodi penzionerske dane, pamte brojni turistički radnici širom Jugoslavije. Kao predstavnik čuvenog „Yugotoursa” bio je pionir turističkih tura za ruske goste koji su posjećivali Crnu Goru, a kasnije je njegova privatna agencija na Kutuzovskom prospektu u strogom centru Moskve bila svojevrsna crnogorska turistička ambasada. Sjećajući se brojnih turističkih sajmova na kojima je spajao domaće i ruske privrednike, načina na koji su u vihoru građanskih ratova u bivšoj Jugoslaviji održavali živom turističku privredu, Lazović kaže da su internet, „onlajn buking” i nove tehnologije prevazišli načine na koji se dotad radilo. Sad je, kaže, sve mnogo lakše, ali i staro vrijeme je imalo svojih čari...
– Negdje pri raspadu naše lijepe zemlje vidio sam šta se sve sprema. To nije bio moj rat i htio sam da budem isključen iz svega toga. Otišao sam, što se kaže, „grlom u jagode” sa 100 maraka u džepu. Počeo sam posao s jednom pisaćom mašinom, sjećam se bila je „Oliveti”, elektronska. Bio sam srećan kao da sam imao najmoćniji kompjuter. Na sreću, poznavao sam dosta predstavnika naših firmi s obzirom na to da sam za „Yugotours“ i prije radio i vodio jugoslovenske grupe po Sovjetskom Savezu. U Moskvi sam poznavao dosta naših privrednika, „Geneks“ je tamo imao svoje predstavništvo gdje sam često boravio pošto je „Yugotours“ bio „Geneksov“ OUR. S mojim sada pokojnim kumom Draganom Varagićem otvorio sam turističku agenciju. Ubrzo je uslijedio embargo zbog kojeg se u Jugoslaviju nije moglo letjeti avionima. Mi, međutim, napravismo šemu da budemo 20 odsto jeftiniji od zvaničnog „Inturista“, sovjetske turističke agencije za prevoz vozom naših ljudi do Beograda i do Crne Gore. U hotelu „Beograd“ 1 i 2, to su sada hoteli sa pet zvjezdica preko puta MIP-a Rusije u centru Moskve, imali smo zakupljene sobe, „pune za praznu“. Tako je naš poslovni svijet tamo dolazio- prisjeća se Lazović.
On dodaje da je 1994. godine osnovao svoju turističku agenciju „Brezna tours“ po majčinom selu u blizini Nikšića gdje je provodio djetinjstvo.
-Ta „Brezna tours“ je postojala do prije četiri godine kada sam je zatvorio. Naši poslovni ljudi su dolazili na sajmove, pravio sam im kontakte s poslovnim svijetom Rusije, nekad i drugarski prevodio za bliske prijatelje. Sve sam sam radio. Bio i portir, i direktor, i kurir. Na kraju je agencija imala 15 zaposlenih. Ja i kum bili smo prvi ljudi iz bivše Jugoslavije koji su otvorili privatnu turističku agenciju u Moskvi. Poslije toga je bilo nekoliko njih, najpoznatija je bila „ R tours“- Ratko Čitaković, Krsto Marković je otvorio „Travel centar“, Matija Barada „Talas M“, priča turistički doajen Sveto Lazović koji je sa Lukom Nikčevićem i Slobodanom Mijanovićem kasnije osnovao i agenciju „Crna Gora tours“ u Moskvi.
-Sada pokojni Boro Raičević je osnovao avio kompaniju „Montavia“, pa su naši klijenti letjeli avionom iz Moskve do Temišvara, a onda iz Temišvara putovali autobusom do Beograda i hotela „Slavija“ pa smo se dalje snalazili i organizovali prevoz autobusima i vozovima do Crne Gore. To su bili počeci kad smo radili na „o-ruk“, prisjeća se Lazović.
Njegova agencija u centru Moskve slovila je za neformalno „diplomatsko predstavništvo“ Crne Gore.
-Ostala je priča –karijerne diplomate se u Moskvi mijenjaju, a ostaje jedini, vječiti Sveto Lazović. „Yugotours“ je bio najjača turistička agencija bivše Jugoslavije, imao sam sreću što sam tamo ispekao zanat. Imali smo u Beogradu Udruženje turističkih vodiča od 500 članova, čiji sam i ja u jednom trenutku bio predsjednik. Imali smo svoj sindikat, svoje cjenovnike i svim turističkim agencijama Jugoslavije davali svoje usluge. Vidjeli smo dobar dio svijeta, upoznali dosta toga, druge kulture, učili i to kasnije primjenjivali u praksi, ispričao je Lazović.Ž.K.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.