HERCEG NOVI – Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i JU Gradski muzej „Mirko Komnenović“ i Galerija „Josip Bepo Benković“, od protekle jeseni imaju tijesnu saradnju na arheološkom rekognosciranju terena hercegnovskog zaleđa koje obiluje zanimljivim i brojnim svjedočanstvima prošlosti. Prvi zajednički posao obavljen je na Subri u novembru 2017. godine kada je ekipa u sastavu Đorđe Ćapin, Radmila Ćapin, arheolozi – savjetnici istraživači iz JU i Željko Starčević, arheolog, posjetila lokaciju na kojoj su se mjesec dana ranije pojavili na površini keramički ulomci.
Iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena saopštili su da bi ovi usitnjeni fragmenti grube keramike mogli pripadati nekom dosad nepoznatom arheološkom lokalitetu.
– Prilikom zajedničke posjete obiđen je potencijalni arheološki lokalitet, na ovom, vrlo izolovanom mjestu, pa za ljudsku posjetu i ekstremnom mjestu, nažalost, bez novih indikativnih nalaza. Prethodno pronađeni materijal bi se mogao okvirno hronološki opredijeliti u dugačak raspon od praistorije do srednjeg vijeka. Kako je na ovo mjesto na nadmorskoj visini od 1.679 metara stigla posuda kojoj su pripadali pronađeni komadi ognjišne keramike, za sada može samo da se pretpostavlja, a lokalitet da se i dalje drži „na oku”. U svakom slučaju, nalaz dokazuje da je Subra posjećivana i u neka davno prohujala vremena, a to je moglo biti iz kultnih, ekonomskih, ili vojnih razloga – saopšteno je iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
Ista stručna ekipa obišla je u decembru istureni vrh Čakotin (440 metar nadmorske visine), smješten u hercegnovskom zaleđu, na razmeđi sela Trebesin i Kameno. Na ovoj dominantnoj koti, prilikom kopanja temelja za postavljanje stuba glavnog dalekovoda za Pode, slučajno su pronađeni keramički fragmenti. Čakotin je pristupačan samo sa sjeverne strane, dok je od ostalih razdijeljen liticama i teško prohodnim kraškim terenom, što mjesto čini odličnim vojnim položajem, smještenim u blizini važnih komunikacija i sa odličnim pregledom okolnog terena i ulaska u Zaliv.
– Na Čakotinu, ali i u okolini, primjetni su površinski fragmenti grube keramike i jedini slučajni nalaz koji odskače od ove slike jeste fragment helenističke crnofirnisovane keramike. Ovaj pojedinačni nalaz helenističke keramike smješta jednu njegovu fazu u isto vrijeme postojanja gradine na Vidovom vrhu, poslednji vjekovi prije nove ere i može se pouzdano povezati sa gomilama na obližnjem lokalitetu Đevojačke grede (ilirske nekropole). Grubi fragmenti keramike i opeke mogli bi pripadati kasnoj antici, ali čini se da bi među njima moglo biti i recentnih. Određeniji stav je teško imati zbog usitnjenosti materijala, dok bi se hronološki sigurniji nalazi mogli dobiti nekim budućim sondažnim iskopavanjem – kažu iz Gradskog muzeja i poručuju da će nakon nekih budućih arheoloških istraživanja, ovaj lokalitet dodatno postati atraktivan za posjetu, pa postoji mogućnost da će, uz saglasnost vlasnika, doći i do nekog oblika turističke valorizacije Čakotina kao odličnog vidikovca i zanimljivog arheološkog lokaliteta.
Obje ustanove će u ovoj godini nastaviti saradnju uz izlaske na teren čim to vremenski uslovi budu dozvolili. Nadaju se i nekim novim rezultatima u sklapanju jedinstvenog mozaika prošlosti hercegnovskog zaleđa.K.M.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
