BIJELO POLjE – Sa juče održane javne rasprave pod nazivom „Zaštitimo rijeku Lim” poručeno je da se mora od svih zainteresovanih, sa područja gradova iz Crne Gore i Srbije kroz koje protiče ova rijeka, uraditi napor da se Lim zaštiti i da se zaštita životne sredine podigne na puno veći nivo. Uz učešće predstavnika Ministarstva turizma i održivog razvoja Crne Gore, kao o lokalne uprave Bijelo Polje na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Žurićem i njegovih saradnika, i predstavnika civilnog sektora iz više gradova, kao i Uprave za inspekcijske poslove i proizvođača, jednodušna ocjena bila je da je Limu hitno potrebna jača zaštita. Na kraju konferencije članovi nekoliko organizacija iz nekoliko opština Crne Gore i Srbije potpisali su Memorandum o zajedničkoj zaštiti rijeke i formirali „Koaliciju za Lim”.
Otvarajući konferenciju u ime domaćina grada Bijelo Polje, predsjednik Skupštine opštine Džemal Ljušković kazao je da je nekad Lim bio biser rijeka, a da je danas prava ekološka crna tačka, i to skoro čitavim svojim tokom.
– Moramo svi zajedno sve uraditi da je vratimo njenim čarima i ljepotama kojima nas je nesebično darivala. Na tom planu već ima pomaka. Tu mislim na našu opštinu jer je u toku izgradnja kolektora vrijednog 25 miliona eura, koji će sakupiti sve otpadne vode od Ribarevina do Strojtaničkog mosta, u dužini od osam kilometara i zaštititi Lim. Takođe, plan je da uredimo obale Lima i napravimo šetalište – kazao je Ljušković i zatržio da jedan od zaključaka konferencije bude da se problem Lima integralno rješava u svih sedam gradova u Crnoj Gori i Srbiji kroz koje rijeka protiče.
– Svi zajedno, možemo Lim učiniti jednom od najčistijih rijeka na dobrobit gradova kroz koje protiče – zaključio je Ljušković.
Rukovodilac Direkcije za horizontalno zakonodavstvo Ministarstva turizma i održivog razvoja Brankica Cmiljanović naglasila je da je zaštita životne sredine jedan od najsloženijih izazova sa kojima se suočava Crna Gora.
– Naše društvo je uključeno u zaštitu životne sredine i svi imaju mogućnost da učestvuju u donošenju odluka. Tako imamo četiri formirana Arhus centra o podizanju svijesti o značaju zaštite životne sredine, koja ne poznaje granice, po tekovinama EU. Kroz komunikacioni dijalog moguće je rješavati i najsloženije probleme – podvukla je Cmiljanovićeva.
U ime Uprave za fitosanitarnu inspekciju Sunčica Boljević izrazila je nadu da će ružne slike Lima brzo biti prošlost.
– To je proces i svi moramo da radimo više i brže. Moramo da shvatimo da odgovornost leži na svima nama i zato svi moramo raditi na jačanju svijesti, da rijeku čistu ostavimo precima – istakla je Boljevićeva.
Predsjednik Koalicije nevladinih organizacija koje se bore da zaštite Lim Amel Kurbegović, iz Brodareva, istakao je da uz Lim treba sačuvati i njegove pritoke.
– Prije nekoliko godina sačuvali smo Lim da se kod Brodareva na njemu ne grade hidroeleketrane. U tome nam je puno pomogla Crna Gora. Podvlačim, nijesmo protiv održivog razvoja, ali jesmo protiv zagađenja životne sredine – naglasio je Kurbegović i istakao da je veliki problem uništenje ribljeg fonda u Limu.
– U ovoj rijeci ribe skoro da više nema. Nije nam jasno šta se dešava, jer ranije ni dinamit nije mogao istrijebiti ribu iz rijeke. Sada je to uspjelo zagađivačima. Lim smo dobili u nasledstvo od predaka i zato ga naslednicima moramo predati čistog – zaključio je Kurbegović.M.N.
Otpadne vode, eksploatacija šljunka i elektrane
Odbornik u SO Plav Imer Hoti podsjetio je na probleme koje imaju sa izgradnjom mini-hidrocentrala, istakavši da su problem i otpadne vode ali i eksploatacija šljunka.
– Kako je krenulo ostaćemo bez rijeka. Tako će nestati i narod, životinjski svijet i priroda. U nekim područjima kod nas kao da je pala atomska bomba – istakao je Hoti.
Saša Bjelić iz Priboja podsjetio je na sličan slučaj u ovom gradu i probleme koje je izazvao početak izgradnje hidrocentrale „Rekovići”.
– Nema lošijeg primjera da je Lim uništen nego što je naš slučaj. Krvari nam Lim-istakao je Bjelić, a Dragan Kijanović iz Prijepolja kazao je da su gradska i divlje deponije, ali i eksploatacija šljunka, gdje su uništena mrestilišta ribe, najveći neprijatelj Lima.
)){kind=small}
