BIJELO POLjE – Rasovo je jedna od najvećih mjesnih zajednica ne samo u bjelopoljskoj opštini, već i u čitavoj Crnoj Gori. Postoji više verzija o nastanku toponima Rasovo, poput legende da je mjesto dobilo naziv po Rasu – srednjovjekovnom središtu kulture. Rasovo je poznato i po vjekovnoj slozi pravoslavnog i muslimanskog stanovništva, o čemu najbolje svjedoči Rasovska buna, kada su se hrišćani i muslimani iz sela pobunili zbog nametnutog turskog harača. Ovaj događaj opjevao je učitelj i pjesnik Ljubomir Popović.
Bivši predsjednik Savjeta mjesne zajednice Rasovo Milan Pešić kaže da Rasovo ima preko pet hiljada stanovnika, da zauzima prostor na desnoj obali Lima i obuhvata pet naselja. Pešić je nedavno podnio ostavku i čeka se sjednica Savjeta MZ.
– U Rasovu imamo Osnovnu školu „Vladislav Sl. Ribnikar”, koja je proslavila 100 godina rada. Mještani su tražili da se riješi problem funkcionisanja predškolske ustanove i na tom planu je prioritetna izgradnja vrtića, koji trenutno funkcioniše u zgradi gdje je smještena i ambulanta. Izgradnja vrtića je ušla u strateški opštinski plan za naredne četiri godine. U mjesnom centru smješteni su ambulanta i vrtić, koji pohađa preko 60 mališana. Za mališane je to neuslovno, jer postoji samo jedan ulaz. Pokušaćemo da taj problem riješimo i da nađemo mogućnost da otvorimo poseban ulaz. Postoji i dobar prostor u dvorištu osnovne škole, tako da bi podrška Ministarstva prosvjete bila dragocjena– ističe Pešić.
On kaže da Savjet mjesne zajednice svake godine sačinjava predlog uređenja prostora koji prosleđuje Sekretarijatu za uređenje prostora.
– Za svako naselje smo izdvojili prioritete, a jedan je i rekonstrukcija magistralnog pravca Rasovo–Bistrica. Svjesni smo da je to projekat koji iziskuje velika finansijska sredstva, pa ćemo i dalje insistirati da se u dogledno vrijeme tome posveti posebna pažnja. U planu je i pješačka staza od Lozničkog potoka do naselja Rijeke. Planirana je i izrada projekta rekonstrukcije saobraćajnice u dužini 700 metara na potezu između semafora i džamije. Na tom potezu je potrebno postaviti i trotoarske pješačke staze, prije svega zbog velikog broja đaka. S Direkcijom za imovinu snimili smo teren i utvrdili trasu. Pokušavali smo da riješimo problem osvjetljenja pristupnog puta školi od Lozničkog potoka do kuća Furundžića s krakom ka Bogazu i kućama Martinovića. I za taj posao je urađen projekat i čeka se realizacija – kazao je Pešić.
Dodaje da je planirana i rekonstrukcija glavne raskrsnice kod semafora, odnosno izgradnja kružnog toka.
– Tom problemu smo posvetili posebnu pažnju, ali je potreban veliki prostor, koji nemamo, jer se na raskrsnici nalazi stambeni objekat. Taj objekat je i bio razlog što je raskrsnica rađena kako je rađena, jer prethodni vlasnik nije bio raspoložen da se nađe prihvatljivije rješenje – kaže Pešić i dodaje da se infrastrukturni problemi ne rješavju brzinom kojom bi žitelji Rasova željeli.
S obzirom na to da se dobar dio stanovnika Rasova bavi poljoprivredom, naselju je potrebna i zelena pijaca.
– Zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa, izgradnja zelene pijace čeka finalizaciju već desetak godina – naveo je Pešić.
On ističe da u Rasovu već postoje ozbiljni proizvodni kapaciteti kao što su „Mesopromet”, „Aka-trejd”, farma pilića braće Pućurica, građevinske firme „Kopko” i „Solaris”. Tu su i trgovačke firme „ Bravera” i „Meče komerc”, tako da postoje sve šanse za brži razvoj i napredak naselja.
– Najveći problem je loša infrastruktura u selima i zaseocima koji pripadaju mjesnoj zajednici. Kad to bude riješeno, biće boljitka – zaključio je Pešić.
M.N.
Kanalizacija gorući problem
Kanalizacija je nije samo problem Rasova, već čitavog Bijelog Polja. Sve fekalne vode idu u Lim. Nadamo se da ćemo izgradnjom kolektora riješiti problem kanalizacije. Prije dvije godine ušli smo u izgradnju jednog kraka kanalizacione mreže oko obilaznice. Projekat nije završen, jer nismo mogli da se dogovorimo s jednim sugrađaninom, ali se nadamo da ćemo uz pomoć gradonačelnika Žurića uspjeti da riješimo taj problem, barem privremeno, kaže Pešić.
)){kind=small}
