ROŽAJE – Nakon što je ostao bez posla u Lokalnom biznis centru, Jasmin Bralić iz rožajskog sela Koljeno osnovao je firmu „Timber king Montenegro” i posvetio se drvopreradi, kojom se njegov otac Redžo bavi duže od dvije decenije. Bralići su se i dosad bavili obradom i finalizacijom drvoprerade, a nedavno su otvorili pogon za proizvodnju rezane građe, u koji su uložili oko 300.000 eura. Bralić planira da u početku uposli 15 radnika, a nakon ispunjavanja planova o proširenju proizvodnje kroz otvaranje peletare i lamelirnice angažovaće još radne snage.
– Podstaknut vladinom uredbom o uvođenju kontrole izvoza oble građe i drugih sirovina iz Crne Gore u zemlje regiona, odlučio sam da proširim postojeću proizvodnju, koju je prije oko dvije decenije pokrenuo moj otac. Napravio sam savremeni pogon kapaciteta oko 50 kubika oble građe na dnevnom nivou, odnosno između 15.000 i 20.000 kubika na godišnjem nivou. Vlada je ovim potezom napravila prvi korak ka izlasku iz problema istinskih drvoprerađivača u Rožajama i Crnoj Gori, jer iz naše zemlje, prema podacima Uprave za carine, svake godine preko granice odlazi preko 100.000 kubika oble građe, što je ogroman potencijal i ogromna šteta za domaću drvopreradu – kazao je Bralić.
On je dodao da su drvoprerađivači dosad teško dolazili do sirovine upravo zbog dozvole koncesionarima da izvoze oblu građu.
On je ukazao da izvoz građe nije jedini problem sa kojim se suočavaju drvoprerađivači.
– Po mom mišljenju, najprije se mora izraditi novi pravilnik o dodjeli koncesija, kojim će se dati prednost fabrikama koje su opremljene sa oko 70 procenata. Isto tako, ponuđena cijena, umjesto 50 prema 50, morala bi biti 30 prema 40. Smatram da se mora stati na kraj onim drvoprerađivačima koji stvaraju fiktivne uslove za konkurisanje za koncesije, a koji se po dobijanju istih bave preprodajom balvana. Takođe, tenderom se mora definisati da na konkursu mogu učestvovati samo vlasnici pilana koji imaju upotrebnu dozvolu, ali ne i oni koji zakupljuju fabrike s ciljem dobijanja sirovine koju potom izvoze ili je prodaju nama – istakao je Bralić.
Prema raspoloživim podacima, rožajska drvoprerada zapošljava svega 250 radnika, što je u odnosu na vrijeme kada je poslovao „Gornji Ibar”, koji je prerađivao istu količinu građe, manje za bar 2.000 radnika.
– Količina građe kojom raspolaže naša opština po svim pravilima bi mogla da uposli 10 puta više radnika. Međutim, za to bi drvoprerađivači morali biti više stimulisani –smatra Bralić.
V.Ra.
Raskinuti ugovore sa neodgovornim koncesionarima
O problemima drvoprerađivača razgovarao sam sa Nusretom Kalačom, direktorom Uprave za šume, i on mi je ulio nadu da će raditi na stvaranju kvalitetnijih uslova za istinske drvoprerađivače. Preporučio bih ministru poljoprivrede i direktoru Uprave za šume da raskinu ugovore sa neodgovornim koncesionarima koji ne plaćaju koncesije i koji se bave raznim malverzacijama. Na taj način bi se stimulisala drvoprerada i stvarali bi se uslovi za otvaranje novih radnih mjesta, rekao je Bralić, ističući da se drvoprerađivači kroz novoosnovani klaster koji broji 11 članova trude da brendiraju svoje proizvodi i stimulišu proizvodnju.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.