Nedavna odluka Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja da zabrani esploataciju pijeska i šljunka iz više rječnih korita na teritoriji Crne Gore, za nikšićke rijeke možda je i došla kasno. Prema pomenutoj odluci, kada je Nikšić u pitanju, zabrana važi samo za tok rijeke Gračanice. Grad koji prema procjenama stručnjaka maltene „leži“ na vodi, gotovo da se više ne može pohvaliti po svojim rijekama, a ima ih nekoliko. Dok su pojedine opterećenje nekotrolisanim i nelegalnim odlaganjem otpada, Bistrica i Gračanica uz to oštećene i usled višegodišnje i očigledno nekontrolisane eksloatacije šljunka i pijeska iz njenih korita. Obje rijeke izgubile su svoje tokove, zbog čega ekolozi odavno upozoravaju jer osim uništene flore i faune u njima, potencijalna opasnost je obrušavanje tla u naseljenim mjestima kroz koja ona protiču. Zabrana je trebala, smatra direktor ekološkog pokreta „Ozon“ Aleksandar Perović, trebala biti donesena mnogo ranije, a za učinjeno stanje neko bi napokon morao da odgovara.
- Godinama smo ukazivali na problem legalne i nelegalne, a nekontrolisane eksploatacije rječnog materijala, jer je sve vodilo ka tome da će posledice biti trajne i veoma skupe i sa ekološkog i sa ekonomskog stanovišta. Mišljenja smo da bi za načinjenu štetu neko trebao da odgovara, jer se definitivno mora snositi odgovornost za davanje štetnih koncesija, prećutno odobravanje nelegalne eksploatacije, dopuštanje pomjeranja rječnog korita i prirodnog toka i razne druge nelegalne aktivnosti koje su prisutne u našim rijekama - istakao je Perović.
Odgovornost za postojeće stanje korita Gračanice u Nikšiću, smatra on, ipak treba da snose resorno ministarstvo i Uprava za vode. Nakon donošenja odluke o zabrani, pojasnio je Perović, treba pristupiti i saniranju oštećenog.
-Odluka o zabrani eksploatacije rječnog materijala trebala bi biti u kontekstu unapređenjnja upravljanja vodnim tokovima ukoliko se suštinski želi unaprijediti postojeće stanje, pa i ovom prilikom ukazujemo na potrebu planskog pristupa i zaštite rječnog ekosistema.Zabrana sama po sebi neće značiti ništa, ako izosane terenska kontrola i adekvatna kaznena politika jer mi nemamo sumnje da će nelegalne aktivnosti i dalje biti potrebne - kazao je Perović.
Gračanica izvire u Župi nikšićkoj i svojevremeno je bila temelj života u tom kraju jer su njene vode mještani koristili i za piće. Drastična eksploatacija pijeska i šljunka iz te rijeke počela je prije dvadesetak godina, a korito Gračanice najveća oštećenja pretpjelo je u dijelu toka kroz selo Carine. Dok je država ćutala, dalju devastaciju tadašnjeg koncesionara spriječili su mještani 2006. godine u trenutku kada se planirala gradnja separacije za pijesak na pomenutoj lokaciji. Od tada, kaže za „Dan“ predsjednik Savjeta Župe Dragoljub Radulović, u dijelu Gračanice koji prolazi kroz tu mjesnu zajednicu nema koncesionara. Međutim, posledice su i danas vidljive jer bivšeg koncesionara nadležne inspekcije nijesu natjerale da popravi uništeno.
- Iskustvo sa tadašnjim koncesionarom je veoma nepovoljno, a dok je radio Mjesna zajednica inače nije imala nikakve značajnije koristi. Sve se odvijalo mimo zakonskih okvira, što su tada konstatovali nadležni državni organi. Kada se svemu doda i nebriga samih mještana koji odlažu veliki otpad u rejonu samog korita Gračanice jasno je da su Opština i država izgubile bitku sa ovim problemom iako postoje zakonske odredbe kako da se ta oblast uredi - smatra Radulović.
Zbog nekotrolisane eksploatacije Gračanica se od Carina pa nizvodno, u kišnom periodu izliva iz svog devastiranog korita i pravi štete na imanjima mještana. Radulović je naglasio da su i župski potoci Mačak i Gojuša u katastrofanom stanju, jer su izgubili prirodne tokove.
-Odluka ministarstva je dobra, ali bi trebalo dosadašnje koncesionare obavezati da u određenom roku dovedu u red tokove gdje su vršili iskop šljunkam jer su ista topliko devastirana da su postala velika prijetnja po imovinu mještana. Mjesna zajednica Župa nikššićka će u narednom periodu tražiti od nadležnih da se pokrenu mjere kojima bi korito Gračanice bilo privedeno namjeni, a predložićemo i neka dugoročno održiva rješenja za koja očekujemo podršku - naglasio je Radulović.
B.B.
Bistrica nikad da „probistri“
Zabrana nadležnog ministarstva, uprkos izuzetno lošem stanju, ne važi za nikšićku Bistricu, rijeku gdje, istini za volju, nekoliko poslednjih godina nema eksploatacije. Međutim, tog zvaničnog korišćenja rječnog materijala iz Bistrice nema samo iz razloga što je koncesionarima postala neisplativa, jer su svi uzeli ono što se moglo iz nje uzeti. Korito joj je na više lokacija prošireno, pa rijeka i sada uglavnom služi za odlaganje raznog otpada, našta ne reaguju nadležne inspekcije ni gradske ni državne.
Holandski ekolozi zapanjeni
Korito Gračanice već godinama obiluje apokaliptičnim slikama, koje ljubitelje prirode ne ostavljaju ravnodušnim. Takvo alarmantno nedopustivo stanje mogli su prije nekoliko godina da vide i ekolozi iz Holadndije koji su bili gosti „Ozona“.
-Poveli smo ih da vide Gračanicu i sve neregularnosti od nepravilne eksploatacije do nelegalnog deponovanja otpada u samo rječno korito i to od strane Komunalog preduzeća čiji smo kamion tada fotografisali u sred „akcije“. Koliko je gostima bilo zanimljivo govori i činjenica da im je i poslije više od pe godina to još uvijek bio najupečatljiviji utisak koji su ponijeli iz Nikšića i Crne Gore, naravno, u negativnom kontekstu. Zato i smatramo da je potrebno pozvati na odgovornost sve koji su činjenjem i nečinjenjem dozvolili ekokriminal u rječnim koritima i sudjelovali u ekocidu koji sada treba sanirati u mjeri u kojoj je moguće – kaže Perović.