Potpredsjednik oštinskog Socijalnog savjeta Milorad Rmandić prenoseći zaključke sa poslednje sjednice ovog tijela održane u prošloj godini kaže da su donijeli nekoliko predloga koji se tiču poboljšanja privredne slike grada.
-Socijalni savjet predlaže da nadležni organi lokalne samouprave (Sekretarijat za uređenje prostora, Služba za upravljanje biznis zonama i Sekretarijat za preduzetništvo i ekonomski razvoj) preduzmu mjere da vlasnici objekata koji duže vrijeme te objekte ne stavljaju u funkciju, svoje privredne aktivnosti usmjere na aktiviranje ovih objekata koji do sada samo zauzimaju prostor kao jedan od najznačajnijih resursa, pogodan za razvoj biznisa sa stanovišta raspoloživih prostornih i infrastrukturnih uslova. Ukoliko se vlasnici ogluše o ove zahtjeve, pokrenuti proces prenosa ovih objekata u vlasništvo lokalne samouprave koja će se preko službe menadžera brinuti o njihovom privođenju namjeni, po cijenu pokretanja inicijative za dopunu Zakona o planiranju prostora i izgradnju objekata (analogno propisima o ograničenom roku realizacije građevisnkih dozovola ako se one u tom roku ne realizuju)- navodi Rmandić i ističe da se za mala preduzeća koja se tek osnuju i postojeća koja prošire svoju djelatnost i time stvore uslovi za nova zapošljavanja, uvedu olakšice ili stimulacije koje bi trajale pet godina od zasnivanja radnog odnosa novozaposenih, nevezano isključivo za prostor namijenjen za biznis zone.
-Predlažemo da se u preduzećima u stečaju, u skladu sa članom 134 Zakona o stečaju, formiraju menadžerski timovi koji će raditi na pripremi privatizacije putem klasične prodaje, obradom tržišta u optimalno očekivanom vremenu i da Uprava za nekretnine precizira hipotekarna opterećenja lociranjem na površine koje su dovoljne za eventualnu realizaciju hipotekarnih opterećenja i ažurira brisanje zabilježbi odmah nakon što se za to steknu uslovi. Da Sekretarijat za uređenje prostora blagovremeno pristupi i efikasnije rješava zahtjeve za izdavanje: odobrenja za lokacije, urbanističko-tehničkih uslova kao i građevisnkih dozvola, brže prevazilazeći prekomjerno vremensko čekanje na donošenje detaljnih urbanističkih planova, njihovih izmjena i dopuna- pojašnjava Rmandić dodaje da je privatizacija preduzeća vršena prema modelima za koje su bili zainteresovani investitori, odnosno potencijalni novi vlasnici imovine, uglavnom po onim modelima koji su omogućavali kupovinu akcija bez obaveza da se u paketu sa imovinom preuzimaju i radnici ili rješavaju njihovi legitimni zahtjevi sa izuzecima: „Mesopromet“ („Eko meso“, „Jekon“, „Robna Kuća“,) „Put Gros“(„Ekolina“, „Pekara“) „Eko Flora“, „Mljekara“, „Špiro Dacić“, Građevinski pogon „Vunka“ i djelimično „Tup Brskovo“, „Bjelasica Rada“, i „Imako“. U nekim od njih, radnici su ostajali duže vremena bez isplate neto zarada, doprinosa i otpremnina: („Bjelasica Rada“, „Tup Brskovo“, „Gp Radnik“, „Lenka“, „Turist“ i „Knjigopromet“).
Za preduzeća u stečaju kao što su „Vunko“, Fabrika betonskih elemenata „Zaton“ stečajni organi ni poslije devet, odnosno deset godina nijesu našli model da kroz stečaj izvrše prodaju imovine na koji način bi se izmirivale obaveze prema povjeriocima, odnosno prema radnicima. M.N.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
