DANILOVGRAD – U Frutku nadomak Danilovgrada počela je berba jedne od najraspotranjenih ljekovitih biljaka u svijetu – kamilice. Na imanju Svetozara Radonjića, direktora Insituta za zdravu hranu, zasađeno je sjeme kamilice sa Ćemovskog polja, koje pripada kategoriji najboljeg sjemena u Evropi. Kamilica ima mnoga ljekovita svojstva, a u narodu je najviše poznata po blagotvornom dejstvu na stomačne tegobe
– Sjeme koje se nalazi u Frutku je preuzeto sa Ćemovskog polja. Ona je naročito raspostranjena na predjelu od Starog aerodroma do stočne pijace i procenat ljekovitog eteričnog ulja u njoj je znatno veći nego kod ostalih kamilica u Evropi, a to je zasluga povoljnih klimatskih uslova na Ćemovskom polju. O valjanosti kamilice iz tog regiona prije pola vijeka pisao je i poznati agronom prof.dr Jovan Tucaković. U to vrijeme umjesto plantaža grožđa tadašnjeg Agrokombinata razmišljalo se da se zasade plantaže kamilice, ali se podleglo megalomanskim projektima, pa je umjesto ljekovite kamilice na Ćemovskom polju posađeno grožđe – pojašnjava Radonjih.
On dodaje da je kamilica sa Ćemovskog polja zbog ubrzane urbanizacije Starog aerodroma postala ugrožena, jer su hektari i hektari betonirani. U takvim uslovima kamilica je osuđena na nestajanje, pa je Radonjić sa saradnicima dio toga sjemena presadio na Frutak i ovih dana počela je prva berba.
– Za dobru kamilicu nije potrebna dobra zemlja, naprotiv ona najbolje uspijeva na lošim podlogama. Takve su u Ćemovskom polju, a i u Frutku zemlja je sličnog sastava. Za kamilicu ne treba mnogo truda, potrebno ju je pravilno posaditi u jesen i eto dobrog ploda na proljeće. Zbog naših idealnih klimatskih uslova za ovu biljku ona je za upotrebu spremna čak dva mjeseca ranije nego u ostalim djelovima Balkana i Evrope. To je, naravno, velika šansa za izvoz i u proizvodnji ove biljke postoji veliki ekonomski interes. Mislim da bismo danas bez ikakvog problema mogli da prodamo na desetine i desetine šlepera. Međutim, kod nas se na ljekovito bilje još uvijek gleda sa neke visine i potcjenjuje se njena vrijednost, pa postoji problem radne snage, odnosno plantaža gdje bi se između ostalog gajila i brala kamilica – smatra Radonjić.
On kaže da se sa hektara kamilice može zaraditi do 10.000 eura i poziva zainteresovane da se jave Insititutu za zdravu hranu kako bi se dogovorili oko gajenja kamilice, ali i otkupa. Na evropskom tržištu postoji veliko interesovanje za kamilicu i ta tražnja ne jenjava već decenijama. Radonjić kaže da je nekadašnja velika Jugoslavija bila veliki izvoznik kamilice i da je ona prva u Evropi gajila tu biljku i da je vrijeme da se ta proizvodnja obnovi u Crnoj Gori.
Što se tiče Ćemovskog polja, Radonjić navodi da se tamo nalaze velike zalihe „planinskog čaja“ i „smilja“. Ovaj prvi je dobar lijek za sve vrste stomačnih oboljenja, dok je ovaj drugi jedan od glavnih stastojaka kvalitetnih mirisa i veoma je tražen i ima dobru cijenu. I ti čajevi zbog građevinskog buma mogu nestati sa tog područja.
– U Crnoj Gori se sa mukom probija istina o ljekovitim biljkama. Iako ih imamo u izobilju naše prodavnice su zatrpane uvozom sličnih proizvoda, što nije dobro i što treba promijeniti. Savjetovao bih građanima da ne kupuju čajeve u filter kesicama, jer u njima se nalazi svašta, već da pokušaju da dođu do prave naše domaće kamilice, a ona se može naći na nekoliko mjesta u Podgorici – zaključuje Radonjić.
I.M.
Gimnazijalci spasavaju sjeme
Radonjić ističe da se kamilica bere ručno i da nije dobro to raditi kombajnom, kao u Evropi. Kada se bere ručno onda je zagarantovano više berbi. Kada se kamilica ubere veže se u snopove i suši. Naš sagovornik kaže da će nastaviti prošlogodišnju akciju i da je za 30. maj zakazana nova akcija spasavanja sjemena kamilice sa Ćemovskog polja. I danas će to raditi podgorički gimnazijalci sa kojima je Institut za zdravu hranu uspostavio odličnu saradnju.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
