KOTOR - Izmjenama i dopunama Državne studije lokacije (DSL) „Sektor 38-Bigova“, čitav prostor rta Trašte, koji obuhvata površinu na kopnu od preko 120 hektara, planiran je kao jedinstven turistički kompleks - turističko naselje „Bigova bej“ (Bigova bay) u okviru kojeg su, osim hotela, predviđene i vile, sportski tereni, marina i objekti za relaksaciju. Paralelno se radi i izmjena i dopuna Lokalne studije lokacije (LSL) „Trašte“.
To je, predstavljajući izmjene DSL„Sektor 38-Bigova“, na javnoj raspravi, održanoj u kongresnoj sali crkve Svetog Pavla, saopštio Saša Karajović, prostorni planer preduzeća „Montecep“ koje je autor plana. On je kazao da je planirana izgradnja na rtu Trašte grupisana u četiri prostorne cjeline i to: zona „Landscape park“ namijenjena izgradnji istoimenog hotela sa pripadajućim depadansima i kantri klubom, zona uvale Bigova predviđena za hotel „Marina“ s pristaništem za jahte, grupaciju vila, marinu i plažni klub s uređenim plažnim kompleksom, te zone rta Trašte i rta Žabica predviđene za vile najvećim dijelom orjentisane ka moru.
„Landscape park“ - centralni hotel budućeg turističkog naselja „Bigova bej“ orjentacionog je kapaciteta 478 ležajeva, a hotela „Marina“, lociranog u uvali Bigova i prevashodno namijenjenog za podršku nautičkom turizmu, 184 ležaja.
Planirana saobraćajna veza kompleksa predložena je uvođenjem novog puta koji treba da bude lociran u prostoru iza Bigovske uvale, oko 500 metara od mora predviđeno je da u kompleksu bude od 100 do 150 stalno zaposlenih i dodatnih 200 do 250 zaposlenih u sezoni.
Odgovarajući na pitanje potpredsjednika opštine Kotor Tvrtka Crepulje, Karajović je kazao da su u odnosu na čitav kompleks smještajni kapaciteti 40 odsto.
-Ukupna površina turističkog naselja ‘’Bigova bej’’ iznosi 127 hektara, a broj ležajeva 1.586, kazao je Karajović na skupu kome su prisustvovali i predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma Nikola Petrović i Vojislavka Đurđić.
Investitor budućeg turističkog naselja „Bigova bej“ je austrijska „Plačnik grupa“. S predstavnicima te kompanije bio je autor projekta hotela i master plana za cijelo poluostrvo Trašte arhitekta Vili Furst koji ističe da je hotel „srce“ cijelog projekta.
-To nije tipična vrsta hotela, pošto nije na samom moru, već na vrhu brda. Predviđeno je da hotel ima velike sportske terene i zelene površine, a da bi se sezona više pokrila ima otvorene i zatvorene bazene. Specifičnost je da više ulazite u baštu nego u hotel, centralna zgrada nije prevelika, ali postoje izdvojene kuće koje su depadansi hotela. Hotelsko naselje je površine oko 150 hiljada kvadrata, a samo mali dio toga se koristi za zgrade. Ostalo su razni tereni, luksuz cijele stvari su ogromne bašte i parkovi, pojašnjava Furst za „Dan“, dodajući da je planirano da se što prije počne s izgradnjom pristupne infrastrukture.
-Bigova nema vodu, snabdijeva se pomoću bistijerni. Postoji put do sela, a naš plan je da napravimo poseban put od nekoliko stotina metara kojim će se dolaziti na samo poluostrvo, i da radimo čitavu infrastrukturu. Dovešćemo vodu od postojećeg Regionalnog vodovoda od Radanovića, napraviti veliku trafostanicu, telekomunikacione kablove, a na ulazu u selo praviće se fabrika za prečišćavanje otpadnih voda. To su ogromni troškovi koje investitor snosi kao predfinansiranje budućih komunalija. Velika prednost projekta je što će četiri sela biti pokrivena i imaće mogućnost da se vrlo lako prikače na vodovod, struju, imaće brzi internet, a selo Bigova će biti priključeno i na fabriku za preradu otpadnih voda. Pravimo i pumpne stanice gdje sela mogu da se priključe i smatram da će time kvalitet života u Donjem Grblju biti bitno podignut na veći nivo. Samo dovođenje infrastrukture do poluostrva koštaće nas od osam do devet miliona eura, rekao je on.
B.M.
Priliv u opštinsku kasu
U dokumentu se navodi da lokalna samouprava, pod pretpostavkom realizacije punog kapaciteta projektovanih sadržaja u zahvatu DSL Bigovo i LSL Trašte, može očekivati jednokratni godišnji priliv u iznosu od 7.786.000 eura po osnovu naplate naknade za uređivanje građevinskog zemljišta i redovne godišnje prihode u iznosu od 1.550.958 eura po osnovu poreza na dobit preduzeća, na dodatu vrijednost, na plate zaposlenih i poreza na nepokretnost.