Ministarstvo poljoprivrede uvelo je subvencije, odnosno povraćaj polovine sredstava za nabavku zaštite od ptica za višegodišnje zasade. „Dan” je u nekoliko navrata pisao da su poljoprivrednici Zete i Malesije isticali da je oprema za odbranu od ptica preskupa te da su prinuđeni da traže alternativna rješenja. Tako su umjesto specijalnih mreža koristili ribarske na koje su se ptice često „pecale”, pravili strašila umjesto nabavke skupog automatskog plinskog topa koji pucnjima rastjeruje ptice, plaćali radnike da biciklom kruže oko zasada.
Poljoprivrednik iz Zete Mladen Aligrudić ipak kaže da je isplativo ulagati u mreže od zaštite od ptica za višegodišnje zasade.
- Za jednokratne kulture to nije bilo isplativo ali za višegodišnje jeste, jer zašto ne biste uložili u sistem zaštite od ptica sad na primjer 5.000 eura ako će to da vam traje 25 godina, koliko i vinograd, pritom vam Ministarstvo poljoprivrede vraće polovinu od uloženog. To je dobro za naše vinograde i rod prije svega - kazao je Aligrudić.
Kako je istakao mreže koje preporučuje i ima na svojim vinogradima koštaju 1,20 eura po metru kvadratnom, za obje strane.
- To je isplativa investicija jer to nije samo sistem zaštite od ptica, već i protivgradna zaštita i zaštita od insekata. Postavljaju se tako što su mreže zakopčane gore i dolje i postavljaju se prije kretanja vegetacije. Potrebno ih je otvoriti samo jednom sa donje strane kako bi radnici mogli izvršiti prvo plijevenje loze. Kad se završi sezona branja mreža se podigne skroz na vrhu, zakači za neke kukice i to je sve. To povećava rodnost, kvalitet proizvoda i štošta još do skoro 25 odsto, što je dobro. Ta investicija košta 1,20 eura po metru kvadratnom i to sa obje strane, traju do 25 godina koliko traje i vinograd. Po hektaru vam to dođe do 5.000 eura ulaganja - kaže Aligrudić.
Poljoprivrednik iz Tuzi Zef Dedvukaj na dva hektara vinograda kaže nema sistem zaštite od ptica te da ne vjeruje ni da mu je isplativo više uopšte ulagati u vinograd.
- Dok god nam dozvoljavaju uvoz iz Srbije i Makedonije, a Plantaže ne žele da otkupljuju naše grožđe, ulaganje u vinograde je neisplativo. Ja sam već uložio veliki novac i sad nemam kud, nema nazad. Borimo se sa time što imamo ali za dodatna ulaganja nisam siguran. Štete od ptica imamo dosta, svake godine i ne samo ja već svi kojima su vinogradi blizu Skadarskog jezera ili naseljenog mjesta, jer puno više ima ptica u naseljenim mjestima nego na primjer na Ćemovskom polju. Bukvalno svake godine po mjesec dana moram plaćati radnika da mi čuva vinograd i rastjeruje ptice jer je to jedini način da zaštitim rod. Na njih se pucati ne smije, strašila ne pomažu, topovi za rastjerivanje su skupi i nisu baš djelotvorni, tako da ja platim radnika koji biciklom kruži kroz vinograd, rastjeruje ptice i tako štitim rod - kaže Dedvukaj. S.R.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
