U Crnoj Gori je od posledica virusa korona preminulo čak 18 osoba, a vladin Savjet treći put u poslednjih mjesec dana nije prihvatio mišljenje radne grupe Instituta za javno zdravlje da treba uvesti najstrože mjere na čitavoj teritoriji države. Građani sa kojim je ekipa „Dana” razgovarala strahuju da će nakon godinu dana epidemije, kriza trajati još tri godine i da je situacija izmakla kontroli. Kažu da je neizvjesno kada će moći da se vakcinišu i da čitava situacija utiče na njihovo psihičko stanje. Anketirani građani poručuju i da sve više ljudi ostaje bez posla, te da je ranije trebalo uvesti mjeru totalnog karantina.

Resorno ministarstvo je juče donijelo odluku da se postrože mjere u Nikšiću, Bijelom Polju i Mojkovcu, iz kojih je zabanjen izlazak, obustavljen rad ugostiteljskih objekata, kladionica, tržnih centara, parkova i javnih okupljanja.

U Crnoj Gori je za godinu umrlo 1.169 osoba, a oboljelo ih je 85.253. Prema podacima zvaničnog sajta Ministarstva zdravlja Covid.odgovor, u Crnoj Gori je do juče vakcinisano ukupno 6.085 osoba, odnosno 0,98 odsto stanovništva. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio je na Tviteru da će 31. marta u Crnu Goru stići vakcine iz Evropske komisije. Iz Vlade je saopšteno da iako niko sa sigurnošću ne može reći kada će se ova kriza okončati, premijer i čitava vlada predano rade na tome da se ubrza vakcinacija protiv virusa korona, kako bi se život građana Crne Gore što prije vratio u normalne tokove, i kako bi turistički potencijal naše države bio maksimalno iskorišćen u sezoni koja je pred nama.

– Na godišnjicu pojave prvog slučaja zaraze virusom korona u Crnoj Gori izražavamo saosjećanje sa porodicama onih koji su u protekloj godini izgubili svoje najmilije. Prethodni period obilježila je bespoštedna borba za zdravlje građana, iz koje, nažalost, nijesmo uvijek izlazili kao pobjednici – navodi se u saopštenju.

Crna Gora je dosad nabavila ukupno 44.000 doza vakcina od čega 30.000 kineskih „sinofarm” i 14.000 ruskih „sputnjik”. Naredna isporuka kineskih vakcina najavljena je za narednu sedmicu.

Epidemiolog u Institutu Marija Božović saopštila je na pres konferenciji da se važeće mjere zabrane ulaska i izlaska osim za Podgoricu. Cetinje, Budvu, Tivat, Ulcinj, Nikšić, Plužine, Herceg Novi, Bar, Kotor, i Pljevlja, uvode u Bijelom Polju i Mojkovcu. Ona je kazala da su ublažene mjere u Tivtu i Budvi, a posebne uvedene za Nikšić.

– Posebnim mjerama se u Nikšiću zatvaraju sve radnje i prodavnice gdje se ne prodaje hrana, obustavljaju uslužne i zanatske djelatnosti, zatvaraju parkovi, igranice, poligoni, kladionice i kafići. U Budvi i Tivtu prestaju da važe mjere koje su na snazi u većini gradova, a to je zabrana rada kafića, restorana, kladionica, tržnih centara, igrališta.

Posebne mjere prestaju da važe za Budvu i Tivat, a počinju da važe za Nikšić. Nove mjere će biti efikasne samo ako damo svi doprinos i budemo odgovorni prema sebi i drugima. Mjere su na snazi do 24. marta – kazala je Božovićeva.

Ona je pojasnila da sa prvom dozom vakcine nemamo odmah zaštitu, te da se imuni odgovor stvara dvije do tri nedjelje od primanja druge doze.

– Takođe, neposredno prije vakcinacije se može desiti kontakt sa pozitivnom osobom i tad imamo slučaj obolijevanja iako se osoba vakcinisala npr. u periodu inkubacije kada nam nijesu počeli simptomi. U cijelom periodu, prije, nakon vakcinacije i revakcinacije moramo se pridržavati osnovnih mjera – maska, distanca, pranje ruku. Bitno je provjetravanje prostorija i izbjegavanje okupljanja – kazala je Božović.

Ona je na pitanje „Dana” zbog čega starijim osoba nijesu dostupnije inoformacije o samoj organiziciji vakcinacije, kazala da se trude da odgovore na njihova pitanja.

– Značajno je da stariji budu informisani o svemu u vezi sa vakcinom. Iz tog razloga su i naši zdravstveni radnici prošli edukaciju da bi sve neophodne informacije mogli da daju osobama zainteresovanim za vakcinu i da u toku pregleda vide je li osoba zdravstveno spremna za vakcinu. Dosad su sva istraživanja pokazala da su sve vakcine date i starijim građanima te da nijesu zabilježene značajnije nus pojave. Svaka vakcina je u suštini dobra i preporučena, samo je pitanje da li neko ima akutnu bolest, hronično oboljenje ili slično. U skor kolektivnog imuniteta ulaze ne samo vakcinisane već i one osobe koje su preležale bolest. Što se tiče procenta osoba koji bi trebalo da imaju imunitet da bi spriječili epidemijsko javljanje bolesti – na samom početku je to bilo od 60 do 70 odsto, ali sada je taj procenat povećan zbog javljanja novih, lakše prenosivijih sojeva. Vakcinacija će teći u kontinuitetu, a biće vjerovatno proširen i broj punktova na kojima će se vršiti imunizacija – navela je Božovićeva.

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlj Borko Bajić tvrdi da imunizacija ne teče sporo, te da građane vakcinišu prema planu i prioritetima.

– Po tom planu smo imunizovali prvo štićenike domova za stare, medicinske radnike... Više puta smo pominjali da tempo i brzina vakcinacije zavisi od zahtjeva i količine raspoloživih vakcina. Dosad je distribuirano oko 7.000 doza vakcine „sputnjnik V”, a vakcinisano je oko 6.000 osoba – kaže Bajić.

Na pitanje „Dana” da li se i nama može desiti da i pored vakciancije imamo treći talas epidemije, što najavljuju u Srbiji koja je vakcinisala 30 odsto stanovništva, Bajić je kazao da je za kolektivni imunitet potrebno da se vakciniše više od 75 odsto populacije.

Na pitanje da prokomentariše situaciju u Domu starih u Risnu, gdje je nakon što su primili prvu dozu vakcine, zaraženo 40 štićenika, Bajić je pojasnio da se „potpuna zaštita postiže tek nakon primanja druge doze”.

Na pitanje da li stariji građani mogu da prime bilo koju dostupnu vakcinu ili se to određuje na osnovu njihovog zdravstvenog stanja, Bajić je kazao da „nemamo toliko mogućnosti trenutno da biramo vakcine, niti ima potrebe da se bilo šta bira, iz razloga da neke evropske zemlje ne podržavaju izbor”.

Odgovarajući na pitanje kako djeca treniraju, a škole ne rade, nadležni ističu da je to dozvoljeno samo profesionalnjim sportistima.

– Organizovano je da predstavnici domova zdravlja, odnosno tim izabranog ljekara, prije svega medicinska sestra prima pozive preko platforme napraveljene sa Fondom, i zakazuje akcinaciju. Problem je opterećenost ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali dobrom organizacijom se to postiže. Redovi i čekanja će se ponovo riješiti zakazivanjem koje je bilo stavljeno u drugi plan – saopštio je Bajić.

Na pitanje „Dana” kako će riješiti nestašicu ljekova za zaražene u Baru i Ulcinju, Bajić nije konkretno odgovorio.

– Antibiotici, antikoagulansi i drugi ljekovi koji se koriste u svakodnevnoj terapiji koriste se u velikim količinama u čitavom svijetu i nekad nije lako obezbijediti te nabavke, ali mi se trudimo da na vrijeme obezbijedimo dovoljne količine medikamenata – kaže Bajić.

Iz Instituta ističu da ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 8.581, što je 1.362 na sto hiljada stanovnika.

– Ukupno je juče dijagnostikovano 553 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2. Novooboljeli su iz Podgorice 175, Nikšića 104, Bijelog Polja 52, Bara 41, Kotora 24, Berana i Ulcinja 22, Herceg Novog i Rožaja 16, Cetinja i Danilovgrada po 14, Budve 11, Tuzi 9, Tivta, Pljevalja i Kolašina po osam, Mojkovca 5, Plava 3 i Šavnika 1 – navode iz IJZ.

Crna Gora prolazi jedan od najtežih perioda u kojem se gube ljudski životi, a vlast nema blagovremen odgovor na to, kazao je bivši predsjednik Vlade Duško Marković u emisiji Akcenti na RTCG. Poslanik SD Boris Mugoša pitao je razumije li ko više logiku epidemioloških mjera.

D.B.

---

Anketa
Rada Bigović:

Epidemija jako loše utiče na svakodnevni život. Ljudi ostaju bez posla, narod jednostavno nema od čega da živi. Ljudi umiru, situacija je izmakla kontroli i epidemija može trajati godinama. Trebalo bi zaključati sve na mjesec, možda i dva. Tada bi se situacija sigurno smirila, ovako neće. Nadam se da će nadležni uvesti mjere koje će nas zaštititi. Bolje da se svi strpimo neko vrijeme da bismo kasnije mogli da se vratimo normalnom životu.

Nikola Radović:

Strahujemo, a i svjetske sile najavljuju da će zdravstvena kriza trajati i do četiri godine. Ovo je veliki udar, prvo na naše zdravlje, a onda i na ekonomiju. Poštujem mjere koliko mogu, ali smatram da nije sve ni u tome. Ovo je zahvatilo čitavi svijet i kod nas je virus uzeo maha.

Krsto Pejović:

Evo godinu dana bukvalno ne možemo da izađemo iz kuće, da odemo kod prijatelja, da se družimo... Svi smo zabrinuti šta će biti jer su sve prilike da će pandemija trajati možda i još dvije godine. Ako se ovako nastavi, ima da poludimo. Ne možemo da dišemo s maskama. Sve ovo utiče na život građana kako ekonomski, tako i psihološki.

Monika Mrnjavčević:

Samo se nadam da će se sve ovo što prije završiti. Ovo je veliki udar posebno za nas mlađe, ne možemo da se krećemo i normalno funkcionišemo. Ljudi strahuju da se kraj pandemije ne nazire.

Saša Janković:

– Veliki problem nam predstavlja politika i to što mjere padaju u drugi plan, jer druge države sa lakšim mjerama uspijavaju da obuzdaju epidemiju. Mi to za godinu dana nijesmo uspjeli. Isključivo od toga koliko poštujemo mjere i zavisi koliko će ovo trajati i koliko mi možemo da izdržimo uz sva ograničenja.



”menie obщie vы možete pomu prokumeni povitь u ih proku ispo prolnitektы, ra blavam tersiĐŞedыvatelь udeĐšsu v kontigu, rukie te sroln