Iz CAZAS-a su „Danu” saopštili da bilježe povećan broj mlađih korisnika droga tokom ove godine, naročito zbog izbijanja epidemije virusa korona, što potvđuju i rezultati ESPAD-a, prema kojima je 14 odsto učenika probalo neku drogu. Programska direktorka NVO CAZAS Sanja Šišović kazala je da raste broj adolescenata koji koriste kanabis. Istraživanje Evropskog istraživačkog projekta o alkoholu i drugim drogama (ESPAD) među 6.224 prva razreda srednjih škola u Crnoj Gori, koje je rađeno 2019. godine, pokazalo je da 11 odsto učenika prvog razreda srednje škole koristi marihuanu, dok je 77 odsto djece tog uzrasta pilo alkohol u 2019. godini. Istraživanje je pokazalo da skoro tri od deset učenika smatra da bi lako nabavili kanabis kad bi to željeli te da je zbirno 14 odsto učenika koristilo neku ilegalnu drogu do svoje 16. godine.

Šišovićeva ističe da će rast nezaposlenosti i nedostatak mogućnosti učiniti vjerovatnijim da se ranjivije kategorije uključe u štetne obrasce upotrebe droga i okrenu nezakonitim aktivnostima povezanim sa drogom – bilo proizvodnjom ili transportom.

– Sve ove probleme naglašava Globalni izvještaj o drogama koji je objavio UNODC 2020. godine koji daje sliku o ovom problemu među opštom populacijom. Prema tim podacima, upotreba droga širom svijeta je u porastu i u pogledu ukupnog broja i udjela svjetske populacije koja koristi drogu. U okviru CAZAS-a funkcionišu dva dnevna centra za osobe koje koriste droge, u Podgorici i Baru, i mi već od početka godine u servisima bilježimo povećan obim posla u odnosu na broj osoba koje koriste droge, a koje se javljaju za neku od usluga koju nudimo. Ono što takođe bilježimo jeste da je uzrast kada osobe kreću sa korišćenjem droga i alkohola sve mlađi, što se podudara i sa rezultatima ESPAD istraživanja u vezi sa ovom temom. Ono što su istraživanja potvrdila jeste praksa povećanog upotreba kanabisa, ali i činjenica da čak 15 odsto adolescenata – maloljetnika – ima percepciju lake dostupnosti kokaina – kaže Šišovićeva.

Ona navodi da CAZAS takođe godinama unazad sprovodi programe prevencije upotrebe droga i alkohola među mladima koji su zasnovani na dokazano efikasnim metodama, i ono na čemu insistiraju jeste da se postojeći programi u školama i zajednici moraju hitno unaprijediti.

– Mladi od marta ne provode vrijeme u školi, ograničen im je kulturni i rekreativni sadržaj koji imaju na raspolaganju, njihova socijalna i kulturna prava su stavljena u drugi plan – prosto rečeno njihov život i njihova svakodnevica se preko noći promijenila i preselila u novu dimenziju. Njihovo mentalno zdravlje je narušeno, a većina njih toga nije ni svjesna. Ukoliko se upotreba droga zaista povećala među mladima, to je donekle očekivano, ali mi nemamo nijedan zvaničan podatak o ovome. Čak nemamo ni podatak koliko trenutno osoba koje koriste droge imamo u Crnoj Gori. Tržišta droga postaju sve složenija. Supstanci na biljnoj osnovi poput kanabisa, kokaina i heroina pridružilo se stotine sintetičkih droga, od kojih mnoge nijesu pod međunarodnom kontrolom. Takođe je nagli porast nemedicinske upotrebe farmaceutskih ljekova – kaže Šišovićeva.

D.B.

---

Počeli da injektiraju i kokain
Šišovićeva ističe da se godinama unazad bilježi trend rasta upotrebe droga, a čini se da pandemija dodatno utiče na još veći porast.
– Međutim, ovo nije neočekivano jer bi uticaj pandemije, ali i zdravstvene i ekonomske krize mogao biti poput onog koji se javio tokom i nakon ekonomske krize 2008. godine. Nakon ekonomske krize 2008. godine, neki korisnici su počeli da traže jeftinije sintetičke supstance, a obrasci upotrebe prešli su ka ubrizgavanju droga – ovo je kod nas zabilježeno čak i prije korone kroz trend injektiranja kokaina koji se dosad uglavnom koristio nazalno. Tada su mnoge vlade zbog nastale krize smanjile budžete usmjerene ka borbi sa zloupotrebom droga, a to je ostavilo neželjene efekte na populaciju pogođenu ovim problemom što se i preslikava u godinama nakon toga. Moramo da učimo iz toga i da ne dozvolimo da se smanje napori usmjereni na borbu protiv bolesti zavisnosti, već naprotiv da ih osnažujemo – poručila je Šišovićeva.