Nikšićanka
S.
P.
kazala je u razgovoru za „Dan” da joj je ugroženo pravo na zdravstvenu zaštitu jer u Opštoj bolnici u tom gradu kao i u Kliničkom centru Crne Gore do avgusta ove godine nema termina za holter, koji prati rad srca tokom 24 sata. Ističe da je bila primorana da ode kod privatnika i plati 50 eura za jednodnevni pregled holterom.
– Žalosno šta pacijenti, obični građani moraju da preživljavaju jer ako nemaju novca ne mogu ni da se liječe. Izabrani doktor je više puta pokušao da mi zakaže termin za holter, ali nije bilo slobodnih. Nakon toga su mi ponudili da u februaru odem u Berane ili Bijelo Polje i stavim holter, a onda da ga narednog dana skinem. Sramno je da mi jedino nude da tri puta odem u drugi grad kako bih mogla da obavim specijalistički pregled. U nikšićkoj bolnici su sve pokušali da mi obezbijede holter, ali su rekli da je to u nadležnosti Fonda za zdravstveno osiguranje, koji se rade na svim internim odjeljenjima u Crnoj Gori. Prema mojim saznanjima, u Nikšiću ima slobodnih termina za holter, ali zbog ovakvih načina zakazivanja pacijenti moraju da čekaju – ističe Nikšićanka S.P.
Ona navodi da su oni koji imaju srčane smetnje zbog ovoga ugroženi zbog čega apeluje na Ministarstvo zdravlja i dvije bolnice da riješe problem.
– Nije mi jasno da u 21. vijeku u zdravstvenom sistemu nemamo dovoljno holtera i osnovnih aparata za liječenje. Posebno jer se radi o pacijentima sa srčanim oboljenjima koji zahtijevaju stalno praćenje i liječenje. Na ovaj način se pacijentima krši pravo na liječenje i ne poštuje Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Primorani smo da, iako plaćamo zdravstveno osguranje, izdvajamo dodatni novac za pregled i liječenje kod privatnika, a oni koji nemaju sredstava posebno su onda ugroženi – objašnjava pacijentkinja.
Direktor bolnice u Nikšiću
Ilija Ašanin juče se nije javljao na pozive iz redakcije „Dana”, dok iz Kliničkog centra nijesu odgovorili na pitanja.
Direktor Fonda zd zdravstveno osiguranje
Sead Čirgić kazao je kratko da zakazivanje specijalističkih pregleda na sekundarnom i tercijalnom nivou nijesu nadležnost te institucije, već zdravstvenih ustanova.
Zaštitniku prava pacijenata KCCG prošle godine su se pacijenti najčešće žalili upravo na dužinu čekanja na pregled najopterećenijih specijalnosti (internističke ambulante – endokrinološka, gastroeneterološka, reumatološka), a zatim kardiološka i Centar za radiološku dijagnostiku; način potvrde ili otkazivanja pregleda ili dijagnostičkih procedura.
– Prigovori su se u najvećem broju odnosili na nemogućnost odabira ljekara specijaliste određenih specijalnosti (kardiolog, endokrinolog), dužinu čekanja na pregled ili dijagnostičke metode u najopterećenijim ambulantama (gastroenterološka, kardiološka, endokrinološka) – istakla je prije tri dana
Alma Mutapčić.
D.B.
Mjesečno do 100 prigovora Ombudsman KCCG navodi da je svaki prigovor podnesen u pisanoj formi ili usmeno evidentiran i rješavan u zavisnosti od vrste prigovora, a u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata.
– Veliki broj prigovora se riješio u istom danu neposredno nakon obraćanja, a u određenim se sprovodila predviđena procedura dobijanja izjašnjenja od direktora klinika na koje se odnose prigovori, te se o preduzetim aktivnostima pacijent obavještavao u roku od tri dana, kako to Zakon o pravima pacijenata nalaže. Od avgusta zaključno sa decembrom 2019. godine broj obraćanja Zaštitniku prava pacijenata je smanjen i kretao se u prosjeku od 60 do 100 na mjesečnom nivou, od čega se jedna trećina odnosila na savjet ili konsultaciju – navodi Mutapčićeva.
)){kind=small}
