Profesori, akademici i stručnjaci smatraju da rezultati crnogorskih učenika na Pisa testiranju, na kojem su među 75 država zauzeli 52. mjesto, pokazuju da reforma obrazovnog sistema nije unaprijedila kvalitet nastave i da je djeci i roditeljima važnija ocjena nego stečeno znanje.
Savjetnica Centra za građansko obrazovanje
Snežana Kaluđerović kazala je za „Dan” da su rezultati Pisa testiranja nezadovoljavajući, naročito ako uzmemo u obzir da za period od 2006. godine nijesmo značajnije napredovali.
– Posebno je zabrinjavajuće što smo na skali u čitanju pali na nivo prije 2012. godine i da nam je samo jedan odsto učenika sposobno da vrhunski reprodukuje pročitano, a da samo dva odsto vrhunski znaju matematiku. Rezultati Pisa testiranja jasno ukazuju na neadekvatno osmišljene i neizvedene reformske procese u obrazovanju. Nedostatak modernih nastavnih materijala, opreme, prostora – jednake dostupnosti tog materijala svakom učeniku da ga s dužnom pažnjom koristi i vježba, vodi padu kvaliteta. Takođe praktična nastava u većini srednjih stručnih škola se i dalje ne izvodi valjano, već formalno kroz potpisivanje dnevnika o obavljenoj praksi bez ijednog sata stvarno obavljene prakse. Upravo je praksa ono što vam omogućava sticanje dobrih vještina iz struke – ističe Kaluđerovićeva.
Profesor istorije
Slobodan Savović ističe da u sistemu obrazovanja još uvijek ne znaju da razlikuju kompetencije od pojma znanja.
– Problem u Crnoj Gori je u tome što mi imamo sistem usmjeren još uvijek na usvajanje znanja, a ne na razvijanje kompetencija kod učenika. Problem je što malo ko u sistemu zna što to znači nastava bazirana na usvajanju ishoda? Šta znače ishodi? Čega? Znanja ili kompetencija? Ako je ovo drugo u pitanju, onda je skroz pogrešno postavljena nastava u školama. Reforma ministra
Damira Šehovića nije promijenila ništa po dubini procesa već samo površinski. Reforma srednjeg stručnog obrazovanja sa modularnom nastavom je klasičan primjer. Loše postavljeni moduli sa uskraćivanjem opšte obrazovnih predmeta od nacionalnog interesa kao istorija i geografija, srpski itd. dovodi do toga da ćemo sjutra imati kadrove nespremne za posao i još gore nespremne za cjeloživotno učenje što je intencija modernih društava – poručuje Savović.
Predsjednik Odbora za obrazovanje Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) i bivši ministar prosvjete
Slobodan Backović saopštio je da je školstvo zadržalo sve stare šablone rada, iako su uvedene nove forme.
– Mora se promijeniti sistem školovanja, jer se ovdje u školama učenici ocjenjuju tako što će ponoviti ono što govore nastavnici. Na ponavljanju se dobija ocjena, ako ponovi sve, onda dobije pet. Ali to što je dijete zapamtilo brzo ode iz glave i neupotrebljivo je – navodi Backović.
D.B.
Roditelji plaćaju časove pored nastavnika u školiKaluđerovićeva ističe da je kvalitet nastave sve niži dijelom zbog nedostatka stručnog i pedagoški najspremnijeg nastavnog osoblja, jer je odavno prosvjeta izgubila najbolje nastavnike i profesore, ali i postala neatraktivno zanimanje.
– Da bi dobila i prosječnu ocjenu u školi djeca moraju imati dodatne časove i prateću pomoć, a što sve roditelji moraju organizovati i platiti. Nastavnici bi morali da ih nauče da slušaju i čuju ono što im oni predaju, da ih uče da misle i razumiju pročitano, učine gradivo zanimljivim. Predavanje, dakle, mora biti dostupno njihovom uzrastu i logici, simplifikovano, a ne što komplikovanije da đaci što manje razumiju i angažuju ih nakon škole da im ponovo to sve od početka objasne. Model diktiranja pokazuje da nešto nije u redu sa đačkim udžbenicima koji se svake godine mijenjaju, ali i da nešto nije u redu sa kreativnošću samih nastavnika. Tačno je da se i na nastavnike vrši ogroman pritisak kako od roditelja, tako i od obrazovnih vlasti i škole da često na časovima moraju da ispunjavaju administrativne obaveze proistekle iz nastavnog procesa. Tako se žrtvuje nastavni čas koji bi morao biti samo vrijeme za prenošenje znanja na učenike – poručila je Kaluđerovićeva.
)){kind=small}
