Svaki peti srednjoškolac konzumira ljekove za smirenje ksalol, dijazepam i bensedin kako bi prevazišao probleme u školi, stresove i nasilje, pokazalo je istraživanje Nevladine organizacije Juventas u okvoru projekta „Znanjem do zdravlja“. Istraživanje je pokazalo i da je 38,1 učenik izložen stresu svakodnevno ili nekoliko puta tokom sedmice. Učenici prvog, drugog i trećeg razreda ističu da je veliki problem i vršnjačko nasilje, koje se najčešće dešava u samoj ustanovi ili njenoj blizini.

– Oko 17 odsto učenika srednjih škola izjasnilo se da koristi ljekove za snižavanje stresa, opuštanje mišića, napetosti ili za liječenje nesanice iz kućne apoteke (ksalol, dijazepam i bensedin). Najčešći uzroci stresa su obaveze u školi, emotivni problemi i porodični odnosi. Više od polovine nastavnika osnovnih i srednjih škola ne zna da postoji jasna odredba koja definiše odgovornost zaposlenih u školi, kada je riječ o rješavanju problema vršnjačkog nasilja. Svaki peti učenik navodi da ne traži pomoć u slučaju vršnjačkog nasilja, dok svaki treći navodi da se prvo obrati upravi škole. Djeca koja se nasilno ponašaju imaju veliku potrebu za dominacijom nad vršnjacima (fizički napadi, omalovažavanje i potčinjavanje). Teško podnose neuspjeh, prepreke, pravila, impulsivna su i razdražljiva. Teško podnose odgađanje svojih potreba, odnosno to rade po principu sada i ovdje. Ponašaju se agresivno prema učiteljima, roditeljima i drugoj djeci. Ne prihvataju različitosti i nijesu tolerantna. Mogu izraziti potrebu za sticanjem koristi (materijalne) – navode iz Juventasa.

Istraživanje je pokazalo da je 75,5 odsto mladih probalo nekada u svom životu alkohol, dok svaki deseti učenik aktivno konzumira neko od alkoholnih pića.

– Tako da možemo vidjeti da je kompletni obrazovni i zdrastveni sisitem omanuo u domenu prevencije alkohola. Djeca koja piju alkohol fizički odrastaju, ali intelektualno znatno zaostaju. Kod nas postoji zakon o zabrani kupovine i konzumiranja alkohola na javnim mjestima, ali se ne primjenjuje. Maloljetnim osobama alkohol je pristupačan u velikoj mjeri. Svako četvrto dijete je doživjelo vršnjačko nasilje, a skoro jedna polovina nastavnika srednjih škola navodi da se u ovoj školskoj godini desilo da su im se učenik ili učenica požalili da su žrtva nasilnog ponašanja. U prošloj školskoj godini, 25 odsto učenika i učenica 6, 7. i 8. razreda osnovnih škola navelo je da je doživjelo neki oblik nasilnog ponašanja. Oko 42,1 odsto nastavnika osnovnih škola kazalo je da se u prvom mjesecu ove školske godine desilo da im se učenik požalio da je bio žrtva vršnjačkog nasilja.

U srednjim školama taj procenat iznosi 26,8 odsto, dok 20,4 odsto roditelja kaže da im se njihovo dijete obratilo za pomoć u prethodnom mjesecu – kazao je Jovan Dašić iz Juventasa.

Psihijatar i stručnjak za zavisnike u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru Marina Roganović ističe za „Dan“ da djeca sve češće eksperimentišu s raznim opijatima i tabletama kada dođu situaciju da zbog stresa ili psihičkih problema ne mogu da nađu rješenje.

– Nevjerovatno je da toliko djece kaže da koristi ljekove za smirenje. Kao ljekar imam obavezu da naglasim da djeca od 15 ili 16 godina koja su u fazi razvoja ne treba da uzimaju psihoaktivne supstance, jer usled konzumiranja tih supstanci mogu intelektualno stagnirati. Svaka tableta je psihoaktivna supstanca, kao i alkohol ili droga – navodi Roganovićeva.

Ona ističe da je potpuno druga stvar ako dijete uzima tablete po preporuci ljekara i u kontrolisanim uslovima.

– Mladi često miješaju tablete, naročito u našem okruženju miješaju energetska pića i alkohol, miješaju marihuanu i druge psihoaktivne supstance, što može dovesti do vrlo, vrlo tragičnih stanja. Mladi mogu da dođu na savjetovanje i na pregled. Dolaze roditelji, dovode djecu čak od 13,15,18 godina. Ja bih mladima preporučila da gaje život bez alkohola – ističe Roganovićeva.

D.B.

---

Nasilje doživljavaju na internetu i društvenim mrežama
Istraživanje je pokazalo da kada je riječ o vršnjačkom nasilju putem interneta, odnosno društvenih mreža, 10,8 odsto učenika osnovnih škola i 18, 6 odsto učenika srednjih škola navelo je da je doživjelo taj oblik nasilja poslednjih mjeseci.

– Kada govore o tome kako reaguju, ako primijete da se vršnjačko nasilje dešava u školi, većina učenika kaže da se udaljava od mjesta događaja, ili da ne želi da se miješa u tuđe stvari. Tako imamo svako četvrto, ili svako treće dijete koje ne prepoznaje adekvatne mezhanizme da se izbori s problemom vršnjačkog nasilja. Da traži pomoć nastavnika navodi 38,7 odsto učenika osnovnih škola i 21,9 odsto učenika srednjih škola – navode iz Juvenatasa.

Kada je riječ o mehanizmima rješavanja problema vršnjačkog nasilja, kako je rekla, nastavno osoblje je najkritičniji stav zauzelo prema centrima za socijalni rad.



”Djeca koja se nasilno ponašaju imaju veliku potrebu za dominacijom nad vršnjacima (fizički napadi, omalovažavanje i potčinjavanje). Teško podnose neuspjeh, prepreke, pravila, impulsivna su i razdražljiva.