Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, nakon šest mjeseci ove godine ukupne neizmirene obaveze te institucije i javnih zdravstvenih ustanova prema dobavljačima (bez kapitalnih izdataka), iznose 33.000.000 eura. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić ističe za „Dan” da je rebalansom budžeta opredijeljeno 10.000.000 eura za oblast zdravstva, što će znatno unaprijediti finansiranje i rješavanje problema duga.

– Najveći iznos neizmirenih obaveza odnosi se na obaveze za ljekove i medicinska sredstva u iznosu od oko 23 miliona eura (obaveze prema Montefarmu i privatnim apotekama, obaveze za medicinski potrošni materijal kod JZU i obaveze Instituta za javno zdravlje za vakcine), što je 69,91 odsto ukupnih obaveza prema dobavljačima u zdravstvenom sistemu. Funkcionisanje zdravstvenog sistema u pogledu finansiranja zdravstvene djelatnosti i snabdjevenosti ljekovima, potrošnim medicinskim materijalom i drugim robama neophodnim za obavljanje zdravstvene djelatnosti i pružanje zdravstvene zaštite pacijentima je značajno bolje u odnosu na raniji period. Problemi finansiranja su značajno ublaženi, prije svega zbog zbog opredjeljivanja većeg budžeta za 2019. godinu za oko 32 miliona eura u odnosu na 2018. godinu – ističe Čirgić.

On objašnjava da su rebalansom Budžeta Crne Gore za 2019. godinu (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2019. godinu) opredijeljena dodatna sredstva za zdravstveni sistem u iznosu od 10 miliona eura i ista su namijenjena za ljekove i medicinska sredstva, tako da budžet fonda za 2019. godinu iznosi 247.287.786,97 eura.

– Opredjeljivanjem dodatnih sredstava za ljekove i medicinska sredstva od 10 miliona eura rebalansom budžeta, smanjiće se nivo dugovanja po tom osnovu. Uvođenjem projekta zakazivanja specijalističkih pregleda i jačanjem kapaciteta u KCCG, značajno su smanjene liste čekanja naših građana na zdravstvenu uslugu i najkraće su u odnosu na zemlje u regionu. Na operacije i određene dijagnostičke procedure (operacije iz oblasti ortopedije, operacije katarakte i druge operativne zahvate iz oblasti oftalmologije, skener,usluge magnetne rezonance) u Hrvatskoj i Sloveniji čeka se od pet mjeseci do godinu dana, iako su izdvajanja za zdravstvo u tim državama nekoliko puta veća. Kod nas nemamo takvu situaciju, a ukoliko je čekanje duže, građanima je omogućeno da tu uslugu obave u privatnim zdravstvenim ustanovama sa kojima fond ima zaključen ugovor o pružanju zdravstvenih usluga, ili ukoliko se liječenje ili neka dijagnostička procedura ne može obaviti u Crnoj Gori, osiguranici se po propisanoj proceduri upućuju na liječenje van Crne Gore, u zdravstvene ustanove u Srbiji i u referentne zdravstvene centre u drugim državama u inostranstvu. Ovakva orijentacija ka povećanju dostupnosti zdravstvene zaštite građanima nužno povlači za sobom i rast troškova u zdravstvenom sistemu – navodi Čirgić.

On kaže da se ne može očekivati da troškovi u zdravstvenom sistemu ne rastu, jer se ne radi o fiksnim troškovima.

– Rast troškova u zdravstvenom sistemu je objektivna okolnost koju takav složen sistem kao zdravstveni sistem proizvodi. Uvode se nove generacije ljekova u liječenju pacijenata, nove dijagnostičke i druge medicinske procedure i terapijski postupci, nabavlja savremena medicinska oprema, koja za sobom povlači visoke troškove medicinskog potrošnog materijala i visoke troškove servisnog održavanja. Kupovinom nove medicinske opreme podiže se kvalitet zdravstvene zaštite, ali istovremeno to znači i veće troškove zdravstvenog sistema (skuplje održavanje opreme, prateći potrošni materijal, skuplja usluga i dr.). U zdravstvenom sistemu troškovi svakodnevno nastaju tokom 24 sata rada – objašnjava Čirgić.

D.B.

---

Ministarstvo finansija prepoznaje potrebe zdravstva
Čirgić poručuje da se odnos prema zdravstvenom sistemu promijenio i da imaju punu podršku Ministarstva finansija i Vlade.

– Posebno ministra finansija Darka Radunovića koji zdravstveni sistem i probleme u njemu sagledava na drugačiji način, uvažavajući značaj zdravstvenog sistema za zdravlje stanovništva, crnogorsko društvo i ekonomiju u cjelini. U stalnoj smo komunikaciji sa Ministarstvom finansija i Ministarstvom zdravlja po pitanju praćenja neizmirenih obaveza i problematike finansiranja sistema zdravstva i zajednički ćemo tražiti rješenja i ubuduće. Sa problematikom finansiranja i dugovanjima susreću se i zdravstveni sistemi u državama u okruženju i drugim evropskim državama, čije su ekonomije mnogo razvijenije i izdvajanja za zdravstvo neuporedivo veća – kaže Čirgić.



"Uvode se nove generacije ljekova u liječenju pacijenata, nove dijagnostičke i druge medicinske procedure i terapijski postupci,nabavlja savremena medicinska oprema, koja za sobom povlači visoke troškove medicinskog potrošnog materijala i visoke troškove servisnog održavanja