Na tri klinike u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), prema najnovijim podacima sa liste čekanja, specijalističke preglede, snimanja i operacije nije ostvarilo 250 građana, od kojih se 200 oboljelih od kardiovaskularnih oboljenja nalazi na listi čekanja na Klinici za bolesti srca. Prema riječima građana koji su se „Danu” obraćali u prethodnom periodu, kod specijalista kardiologa, gastroenterologa i endokrinologa u KCCG nije moguće zakazati pregled u roku od tri mjeseca, zbog velikih gužvi i zahtjeva građana za liječenje, iako je zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano da se prvi specijalistički nalaz mora uraditi u roku od 30 dana. Pacijent M.N, koji se obratio „Danu“, ističe da je nakon nekoliko dana bezuspješenih pokušaja da zakaže pregled kod gastroenterologa i odlazaka u Urgentni centar, platio pregled u privatnoj ustanovi.

– Nijesam zadovoljan odnosom osoblja Kliničkog centra i načinom na koji tretiraju oboljele koji se svakodnevno javljaju. Iako ima poštenih i dobrih ljekara, njihov rad mora biti bolji. Nekoliko dana nijesam mogao da stojim na nogama od bolova u trbuhu, a nijesam mogao da dođem do pregleda specijaliste – kaže Podgoričanin M.N.

Prema podacima KCCG, najveći broj oboljelih nalazi se na listi čekanja za pregled i operacije na Klinici za bolesti srca (200), gdje su primorani da zbog nedostatka kreveta i kapaciteta pacijente prebacaju na druga odjeljenja. Na čelu te klinike se nalazi Nebojša Bulatović. Na medicinske pretrage u Centru za kardiologiju čeka 160 pacijenata, dok se na listi za operacije u Centru za kardiohirurgiju nalazi 34 osoba. Liječenje na Klinici za onkologiju i radioterapiju čeka 8 osoba, i to na Odjeljenju za nuklearnu mecicinu, dok poslije dugo godina nema listi čekanja na zračenje dojki pacijentkinja. Na operativne zahvate i specijalističke preglede na Klinici za ortopediju i traumatologiju čekaju 33 građana, na čijem čelu se nalazi Nikola Bulatović.

Lista čekanja KCCG pokazuje da poslije nekoliko godina nijedan pacijent ne čeka na pregled i operaciju oka na Klinici za očne bolesti. Fond za zdravstveno osiguranje je sklopio ugovore sa sedam privatnih ustanova iz oblasti oftalmologije – „Dr Lutovac” Berane, „Dr Jovović”, „Oftalens Koturović”, „OKO vmmm”, „Lens komerc” iz Podgorice, „Vid”, optika „Okulus” i „Dr Marina” iz Bara. Prije tri godine na Klinici za očne bolesti na operaciju katarakte i druge intervencije čekalo je preko 800 građana.

Analiza zdravstvene zaštite, koju je uradio Institut za javno zdravlje, pokazuje da Crnoj Gori nedostaje oko 150 ljekara i preko 300 medicinskih sestara, dok postoji neusklađenost između kapaciteta bolnica i iskorišćenosti kreveta, kao i da četvrtina zaposlenih u bolnicama čine administrativni i nemedicinski radnici. U analizi Instituta za javno zdravlje ističe se da u zdravstvenom sistemu radi 1.616 doktora medicine ili 28 odsto, 489 medicinara s višom školom i 3.493 medicinskih sestara i tehničara.

– Obezbijeđenost stanovništva doktorima opšte medicine, specijalistima opšte medicine i specijalistima porodične medicine u Crnoj Gori, prema poslednjim podacima iz 2016. godine, u poređenju sa zemljama regiona i Evropske unije je niska – navodi se u analizi Instituta.

D.B.

---

Raste broj oboljelih, a kreveti neraspoređeni prema potrebama
Iz Instituta upozoravaju da još uvijek nije definisan posteljni fond na akutni i hronični, što će biti potrebno uraditi u procesu reforme sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite.

– Treba planirati povećanje posteljnog fonda prioritetno za zdravstvenu i palijativnu njegu. Stopa hospitalizacije u 2017. godini je bila 130,3 i viša je u odnosu na prethodnu godinu. Sa 3,79 postelja na 1000 stanovnika i uz korišćenje kapaciteta od 67,06 odsto (približno kao i u 2016) svakodnevno je u Crnoj Gori bila dnevno slobodna 791 postelja, od ukupno postojećih 2403. Analizirajući indikatore funkcionisanja opštih bolnica primjećuje se niska iskorišćenost kapaciteta. U strukturi zdravstvenih radnika i saradnika u javnim zdravstvenim ustanovama, a prema stručnom obrazovanju, najviše je zaposlenih s višom i srednjom stručnom spremom (62,0 procenta), doktora medicine (26,68 odsto), doktora stomatologije (0,51 procenta), diplomiranih farmaceuta (0,12 odsto), ostalih zdravstvenih radnika i saradnika s visokom stručnom spremom (8,68 odsto) – navode iz Instituta.