Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je za „Dan” da će tražiti razgovore za Vladom u vezi povećanja zarada ljekarima kao i zbog sve većeg odliva kolega iz javnog zdravstva. Popović Samardžić ističe da zahtijevaju odgovore zbog čega se godinama unazad budžetom ne opredjeljuju sredstva za povećanje plata ljekarima, a rastu izdaci i uvećava se obim posla u zdravstvenom sistemu. Ona poručuje da ministar zdravlja Kenan Hrapović ne snosi odgovornost za lažna obećanja da će ljekarima biti omogućene bolje zarade, zbog čega traže njegovu smjenu.
– Nadamo se da ćemo započeti dijalog sa Vladom u vezi povećanja zarada ljekarima. Kriza kroz koju prolazi zdravstveni sistem Crne Gore, a koja se u najmanjem ogleda u sve većem odlivu ljekara iz javnog zdravstva, zahtijeva reakcije na najvećim instancama. Sindikat doktora će tražiti pregovore oko izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru. Vjerujemo da se, ukoliko se ljekarska profesija prepozna zakonom o zaradama u javnom sektoru, značajno može uticati na motivaciju naših ljekara da ne napuštaju zdravstveni sistem. U narednom periodu bićemo fokusirani na pregovore sa Vladom i svim institucijama koje mogu doprinijeti rješavanju problema niskih zarada crnogorskih ljekara – ističe Popović Samardžić i najavljuje da je do kraja mjeseca planirano iniciranje razgovora.
– Najava direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Seada Čirgića da će tražiti povećanje od 30 miliona, ali ne za zarade zaposlenih, zahtijeva posebno reagovanje i mi ćemo se oglasiti tim povodom. Ne treba napominjati koliko puta je ministar Hrapović izjavio da svakodnevno intenzivno razgovara sa ministrom finansija o povećanju zarada zaposlenih u zdravstvu... Hrapović ne snosi nikakvu odgovornost za lažna obećanja, obmane koje javno širi već dvije godine. Očekujemo od Vlade da budžet za narednu godinu za zdravstvo dogovara sa novim ministrom zdravlja – rekla je Popović Samardžić.
Direktor Fonda Čirgić potvrdio je za „Dan” da nacrtom budžeta za narednu godinu nijesu opredijeljena sredstva za povećanje zarada medicinskim radnicima. On je kazao da je pitanje povećanja zarada ljekarima stvar Ministarstva zdravlja, sindikata i Ministarstva finansija.
– Nacrtom budžeta za narednu godinu za zarade javnih zdravstvenih ustanova planiran je veći iznos u odnosu na početni za 2018. godinu, za 8,63 miliona eura, i iznosi 99,22 miliona. Ovdje se ne radi o povećanju sredstava iz kojih se mogu povećati zarade zaposlenih, već su to potrebna sredstva za isplatu zarada u 2019. godini, koja su na nivou isplaćenih u 2018. godini. Fond je nacrt radio shodno važećem Granskom kolektivnom ugovoru za zdravstvo – ističe Čirgić.
Upravni odbor Fonda krajem avgusta je usvojio nacrt budžeta za 2019. godinu, kojim su Ministarstvu finansija predložili da za tu oblast bude izdvojeno oko 238 miliona eura, ili oko 30 miliona više u odnosu na 2018.
Tim budžetom bi trebalo da budu uvećana sredstva za ljekove, stomatologiju, materijalne troškove bolnica, te za preventivne preglede za suzbijanje raka debelog crijeva, grlića materice i dojke.D.B.
Dugovi zbog manjka novca
Čirgić je medijima nedavno kazao da su prethodnih godina sredstva za zdravstvo bila značajno niža od troškova i potreba, što je rezultiralo nagomilavanjem dugova. Smatra da jedino uvećanje budžeta garantuje održivost i funkcionalnost zdravstvenog sistema.
– Za zdravstvenu potrošnju izdvojeno je 97,4 miliona eura, od kojih 72,5 za ljekove i medicinska sredstva. To je za oko 4,6 odsto više u odnosu na rebalans budžeta, ali je na nivou potrošnje iz 2017. godine. Ta sredstva odnose se na nabavku ljekova koje građani podižu na recept u apotekama, ali i na terapiju, uključujući i implante, reagense, hormone, vakcine, filmove za pacijente u zdravstvenim ustanovama – kaže Čirgić.