Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da se pooštrava sprovođenje nadzora nad svim slučajevima groznica nepoznatog porijekla i produženog trajanja kako bi se na vrijeme identifikovalo eventualno obolijevanje od groznice Zapadnog Nila. Iz Instituta ističu da tokom sezone najintenzivnije transmisije virusa Zapadnog Nila (jun–novembar), Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti redovno prati sve vrste groznica.
– Intenzivni nadzor se sprovodi sa ciljem ranog otkrivanja slučajeva, njihove adekvatne obrade, pravovremenog planiranja i sprovođenja dodatnih protivepidemijskih mjera i obavještavanja javnosti kao i institucija koje se bave transfuzijom krvi i njenom sigurnom upotrebom o potencijalnim područjima u kojima cirkuliše virus Zapadnog Nila (VZN). U prethodnoj sezoni, tokom 2017. godine, prijavljeno je 288 slučajeva obolijevanja od groznice Zapadnog Nila u EU i susjednim državama pri čemu u Crnoj Gori nije bilo registrovanih slučajeva. Tokom ove nadzorne sezone na području EU prijavljeni su prvi slučajevi obolijevanja od groznice zapadnog Nila, u Grčkoj i Italiji. Grčka je prijavila četiri slučaja (tri potvrđena i jedan vjerovatni), Italija jedan slučaj, dok su u Srbiji registrovana dva slučaja obolijevanja. U ovoj sezoni nadzora, zaključno sa 5.7.2018. godine nije bilo prijavljenih slučajeva obolijevanja od groznice Zapadnog Nila na teritoriji Crne Gore – ističu u saopštenju.
Iz Instituta upozoravaju da u skladu sa Direktivom Evropske komisije 2014/110/ EU, potencijalno dobrovoljno davanje krvi treba da bude odloženo za 28 dana od davalaca koji su boravili i napustili područje za koje je utvrđeno da postoji lokalna transmisija VZN.
– Groznica zapadnog Nila je potencijalno ozbiljno virusno oboljenje koje se u ogromnoj većini slučajeva prenosi ubodom zaraženih komarca iz roda culex (obični komarac – culex pipiens) a rijetko i aedes (azijski tigrasti komarac). Komarac postaje zarazan prilikom uboda ptica, uglavnom divljih ptica selica, koje su glavni prirodni rezervoar virusa. Drugi, rjeđi načini prenosa, uključuju transfuziju nebezbjedne krvi i transplantaciju organa uzetih od zaraženog davaoca kao i prenos sa inficirane majke na dijete bilo tokom trudnoće, porođaja ili dojenja. Izazivač bolesti je virus Zapadnog Nila (VZN) a period od momenta izlaganja virusu do pojave prvih sipmtoma varira i iznosi od tri do 21 dan – upozoravaju iz Instituta.D.B.
Izaziva smrt
Iz instituta kažu da su glavni rezervoar virusa ptice – posebno divlje ptice selice dok su čovjek i neke druge vrste sisara tzv. slučajni domaćini u kojima nivo virusa u krvi ne bude toliko visok da komarci mogu širiti virus sa čovjeka na čovjeka.
– Bolest kod oko 80 odsto inficiranih prolazi bez simptoma, kod manje od 20 procenta ima blagu kliničku sliku koju karakteriše povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima, mučnina, povraćanje i ponekad otok limfnih žlijezda ili ospa po trupu. Samo kod jedan odsto zaraženih dolazi do razvoja teške kliničke slike tzv. neuroinvazivnog oblika bolesti – koji se manifestuje upalom mozga i/ili moždanih ovojnica i koji se može završiti i smrtnim ishodom, posebno osoba koje imaju oslabljen imunološki sistem. Najveći rizik od nastanka težeg oblika bolesti imaju osobe starije od 50 godina. Simptomi infekcije virusom Zapadnog Nila obično traju nekoliko dana.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.