Fond za zdravstveno osiguranje tražiće od ministarstava zdravlja i finansija rješenje kako bi se izmirila dugovanja za ljekove i medicinska sredstva u iznosu od 16.000.000 eura za 2017. godinu, kao i oko 4.000.000 za isplatu ostalih potraživanja za liječenje u inostranstvu, bolovanja i usluge van sistema, te na taj način obezbijedili nesmetano funkcionisanje. Direktor Fonda Sead Čirgić kazao je za „Dan” da zdravstveni sistem godinama unazad kuburi sa nedostatkom novca i da se ovaj problem dosad rješavao preuzimanjem obaveza od strane Vlade.
– Naravno, uz to smo morali imati i aktivnosti na racionalizaciji troškova u zdravstvenom sistemu. Predlogom Zakona o budžetu za 2018. godinu za ljekove i medicinska sredstva planirano je ukupno 56.530.000,00 eura – za ljekove za potrebe javnih zdravstvenih ustanova, ljekove na recept i ostala medicinska sredstva, što je više za 4,26 miliona u odnosu na 2017. godinu. U Fondu očekujemo da će primjenom nove liste ljekova, kojom je predviđena osnovna i doplatna lista, kao i definisanjem cijena ljekova doći do ograničavanja troškova i postepenog smanjenja. Neizmirene obaveze će se dijelom izmiriti iz tekućeg budžeta, a ukoliko bi to opterećivalo budžet tražićemo rješenje sa resornim i Ministarstvom finansija – ističe Čirgić.
On navodi da zbog akumuliranih dugova ne bi trebalo da dođe do nestašica ljekova i medicinskih sredstava. Čirgić je podsjetio da je ove godine za ljekove i medicinska sredstva opredijeljeno 52 miliona eura, a da je trošak zdravstvenih ustanova daleko veći – 68.000.000.
– Ugovoreni rokovi plaćanja za ljekove su 90 dana, pa neće biti ugrožena snabdjevenost. Upravni odbor Fonda je zahtijevao budžet od 215.000.000 u narednoj godini, a Vlada je predložila 10 miliona eura manje. Ipak imamo povećanje u odnosu na prošlu godinu što može da nas raduje. Uska grla su nam bolovanja, putni troškovi i liječenje van sistema. Samo za tu stavku u narednoj godini smo opredijelili 16,5 miliona eura. Računamo da će neizmirene obaveze 31. decembra 2017. godine biti 20 miliona eura i naše mjere su usmjerene ka smanjenju potrošnje. Osnovni problem sistema je nedostatak novca i akumulirane obaveze koje mogu da stvore određene probleme u funkcionisanju zdavstvenih ustanova. Tako da to treba da imamo u vidu. Očekujem da ćemo uvođenjem informacionog sistema u Kliničkom centru unaprijediti kontrolu rada ustanova, ljekara i potrošnju sredstava po svakom osiguraniku – ističe Čirgić.D.B.
Elektronske kartice za bolju kontrolu
Čirgić ja kazao da će uvođenje elektronskih kartica riješiti problem iskorišćenosti kapaciteta i sredstava koja se ulažu u zdravstveni sistem. On navodi da će putem elektronskih kartica imati uvid u rad ljekara i medicinskog osoblja, dužinu pregleda i trošenje ljekova.
– Očekujem da do kraja 2018. godine uvedemo elektronske kartice i spriječimo zloupotrebe kapaciteta i sredstava. Smatram da jedan izabrani ljekar ne može kavilitetno da pregleda do 80 pacijenata i da zaposleni rade pod velikim opterećenjem – kazao je Čirgić.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.