Direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović kazala je za „Dan” da će visokoškolci sa završenim specijalističkim studijama ukoliko budu usvojene izmjene i dopune zakona o visokom obrazovanju biti izjednačeni sa magistarskom diplomom, kada je zapošljavanje u pitanju. Kurpejovićeva ističe da je u toku izrada pravilnika za upis studenta na svim državnim fakultetima, a najavljuje i razgovore sa prestavnicima Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG), nakon što su se usprotivili izmjenama zakona u dijelu izjednačavanja diploma, upisne politike i favorizivanje privatnih fakulteta.
– Predloženim izmjenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju novom diplomom master studija biće izjednačene određene diplome koje su stečene prema nastavnom planu i programu po zakonima iz 2003. ili 2010. To znači da se diploma stečena na studijskom programu u trajanju od četiri godine ili po modelu 3+1 (osnovne i specijalističke) izjednačava sa diplomom master studija koje su propisane predloženim zakonom, ali samo u pogledu prava na nastavak studija i zapošljavanje. Riječ je o izjednačavanju u pogledu prava na nastavak studija i prava na zaposlenje i nikako ne podrazumijeva magistarsko zvanje niti izdavanje novih diploma za „stare” studente – ističe Kurpejovićeva.
Ona navodi da koncept izjednačavanja diploma podrazumijeva određena premošćavanja, kojih mora biti za bilo koju varijantu da se odluče.
– Bili smo skloni da se opredijelimo za rješenje koje daje pravo više, a ne pravo manje za studente sa specijalističkim diplomama. UCG će nakon ove reforme biti u mnogo boljem, a ne lošijem položaju u odnosu na privatne univerzitete, jer osnovne studije na državnom univerizitetu postaju besplatne, pa samim tim on postaje značajno konkurentniji u odnosu na privatne. Upis na magistarske studije će se vršiti na osnovu kriterijuma propisanih od strane same ustanove, a ministarstvo ih izmjenama zakona u tome neće ograničavati, niti će im oduzeti to pravo – navodi Kurpejovićeva.
Ona navodi da je SPUCG omogućeno da učestvuje u formiranju nacrta zakona o visokom obrazovanju.
– Na radnoj grupi je dogovoreno da pravni tim pripremi tekst sa izmjenama, nakon čega su svi članovi imali priliku da u određenom roku dostave komentare. Predstavnici u radnoj grupi su dostavili komentare, baš kao i Studentski parlament. Sada je u toku javna rasprava, kada su svi opet u prilici da daju svoj doprinos, kroz primjedbe i sugestije, kako bi došli do najboljeg rješenja. Ministarstvo prosvjete sa studentima ima veoma sadržajnu i kvalitetnu saradnju, zbog čega sam uvjerena da ćemo dogovorom prepoznati najbolja rješenja koja će unaprijediti kako njihov položaj, tako i kvalitet visokog obrazovanja u cjelini, što nam je zajednički cilj – kaže Kurpejovićeva.
Ona navodi da se upisna politika može velikim dijelom unapređivati sa nivoa samih ustanova, i ne čekajući zakonske izmjene inicirane od strane ministarstva.
– Jedan od prioritetnih ciljeva ministarstva je poboljšanje upisne politike, posebno u dijelu usklađivanja sa potrebama tržišta rada. Za realizaciju navedenog neophodna je saradnja ustanova, poslodavaca i obrazovnih institucija. Broj ispitnih rokova u svim zemljama reguliše ustanova. No, upravo na zahtjev studenata mi smo ipak zakonom propisali broj rokova, i spremni smo da u saradnji sa njima definišemo rješenja koja će biti u skladu sa najboljom praksom i interesom studenta, oko čega smo već započeli razgovore – kaže Kurpejovićeva.
D.B.
Uvodi se obavezna praksa na fakultetima
Direktorica Direktorata za visoko obrazovanje ističe da će biti organizovani okrugli stolovi u CANU i Privrednoj komori u vezi sa izmjenama zakona o visokom obrazovanju.
– Reformom visokog obrazovanja radikalno se mijenja model studiranja, hibridni model finansiranja se mijenja čistijim tzv. ugovornim modelom, zahvaljujući kojem će se povećati izdvajanja, ali i odgovornost UCG. Po prvi put se uvodi obavezna praktična nastava na fakultetima od minimum 25 odsto. Osnovne i master studije postaju besplatne. Sve to predviđaju upravo izmjene zakona koje su trenutno na javnoj raspravi, na osnovu čega možemo zaključiti da su reforme i suštinske i sveobuhvatne – poručila je Kurpejovićeva.
Uskoro i Agencija za kontrolu kvaliteta sa strane
Kuprejovićeva najavljuje da će Ministarstvo prosvjete nastaviti kontrolu diploma iz inostranstva.
– Treba da znamo da je priznavanje inostranih diploma predmet posebnog zakona, u skladu sa Lisabonskom konvencijom. No, nezavisno od toga, ovo pitanje je predmet našeg posebnog interesovanja kojim, između ostalog, treba da se bavi i agencija za kvalitet visokog obrazovanja, čije osnivanje je takođe predviđeno zakonom – kaže Kuprejovićeva.