Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao je u razgovoru za „Dan” da iz državnog budžeta nijesu dobili dovoljno sredstava za rad i nabavku reagenasa u 2016, zbog čega je, između ostalog, najavio nestašice testova za mikrobiološke analize. On je rekao da će Institut raspolagati sa 3.060.540 eura, od čega će za zarade zaposlenih biti potrošeno 2.355.540, a za materijal i usluge (testovi i reagensi za mikrobiološku dijagnostiku i potrošni sanitetski materijal) 700.000.
–Za testove, reagense i potrošni sanitetski materijal imamo na raspolaganju dodatnih od 100.000 eura, odnosno ukupno 700.000, a potreba onog dijela Instituta koji se bavi pružanjem usluga pacijentima iznosi 1.000.000, što znači da će nam i u 2016. nedostajati još 300.000 eura, što će najvjerovatnije usloviti povremene nestašice testova. Naravno, mi ćemo uraditi sve u cilju racionalizacije potrošnje, kako u Institutu, tako i van njega, kako bi nestašice bile svedene na minimum – ističe Mugoša.
On je naglasio da će ljekari zbog manjka sredstava morati da budu štedljivi i pažljivi pri upotrebi testova i dinamike kojom u Institutu vrše analize.
–Uložićemo dodatne napore da kroz edukaciju i podizanje svijesti kadra bolnica i domova zdravlja o racionalnoj i namjenskoj mikrobiološkoj dijagnostici smanjimo neracionalna i često nepotrebna upućivanja pacijenata na pojedine mikrobiološke analize. Probaćemo da utičemo i na povećanje dijagnostike koja je neophodna, a koja ima za cilj smanjenje zloupotrebe antibiotika, čime bismo sačuvali sredstva koja se troše usled neracionalne upotrebe tog lijeka – naglašava Mugoša.
On je dodao da sa žaljenjem mora da konstatuje da u budžetu Instituta za 2016. godinu nijesu planirana sredstva za vakcine i imunoglobuline, za šta je potrebno 80.000 eura.
–Na sreću, ta sredstva su planirana u budžetu Fonda za zdravstveno osiguranje, tako da ćemo ipak imati dovoljno za one situacije kad se vakcine i imunoglobulini daju po epidemiološkim indikacijama –kaže Mugoša.
On navodi da je potrebno obnoviti dio zastarjele opreme i nabaviti aparate potrebne za uvođenje nove dijagnostike.
–Procjenjuje se da je za te svrhe potrebno 300.000 eura, ali se ta sredstva, nažalost, nijesu našla u budžetu. Oko 35 do 40 odsto od svih sredstava potrebnih za poslove Instituta i dalje ćemo morati da obezbjeđujemo zaradom, to jest na tržištu. Ta sredstva su nam potrebna za održavanje zgrade, plaćanje struje, vode, telefona, interneta, goriva, 32 vrste različitih gasova za potrebe sanitarne hemije i sanitarne mikrobiologije, testove i reagense (za potrebe sanitarne hemije i mikrobiologije), održavanje voznog parka, održavanje, servisiranje i etaloniranje na stotine visokosofisticiranih laboratorijskih aparata, održavanje statusa akreditovane laboratorije, putne troškove, školovanje, specijalizacije i naučne radove – objašnjava Mugoša.
On ukazuje da im je zbog toga otežan rad i da bi bilo jednostavnije da Institut dobija sva neophodna sredstva iz budžeta.
–Iz budžeta, nažalost, nijesmo dobili ni novac za opremanje Biosajfeti level tri laboratorije, čija je procijenjena vrijednost 700.000 eura, koja bi nam omogućila bezbjedan rad sa posebno opasnim i visokokontagioznim mikrobiološkim agensima. Na taj način se sprečava izlazak navedenih agenasa iz te laboratorije, čime se sprečava ugrožavanje zdravlja opšte populacije – ukazuje Mugoša.
On navodi da građani nemaju razloga za strah od opasnih infektivnih materija.
–U slučaju da Institut nije u mogućnosti da odradi određene analize, imaju mogućnost da pošalju materijal u neku laboratoriju u inostranstvu. Institut ima sporazume sa institucijama iz regiona koje imaju adekvatne laboratorijske kapacitete. Kada je u pitanju utvrđivanje infektivnih materija kao što je ebola, imamo sporazum sa Nacionalnim institutom za zarazne bolesti Lazaro Spalanzani iz Rima – podsjetio je Mugoša.
On naglašava da Institutu nedostaju ljekari jer je predviđeno da se sav visokostručni kadar koji se bavi prevencijom i kontrolom nezaraznih bolesti uključi u rad Regionalnog razvojnog zdravstvenog centra za nezarazne bolesti Jugoistočne Evrope.
–Uspostavljanje registara za rak, koronarni sindrom, moždani udar, šećernu bolest i zavisnike od droga, kao i novih registara koje treba uspostaviti (za mentalna oboljenja, djeca i osobe sa posebnim potrebama, povrede, hronična opstruktivna plućna oboljenja), te pokrivanja praćenja, koordiniranja, monitoringa i evaluacije tri karcinoma (kolorektalnog, grlića materice i dojke), uz uspostavljanje nacionalnog influenca centra i referentne laboratorije za antibiotsku rezistenciju, stvara potrebu za zapošljavanje i usavršavanje jednog broja stručnjaka –pojašnjava Mugoša. D.BOGOJEVIĆ
Skrining raka grlića materice do aprila
Mugoša je kazao da se početak skrininga raka grlića materice očekuje u prvom tromjesečju 2016. godine. On dodaje da tim skriningom namjeravaju da u roku od pet godina obuhvate oko 180.000 žena dobi od 30 do 64 godine, što je više od 30.000 žena godišnje, pa će samo za testove i potrošni materijal trebati oko 450.000 eura.
–Radi se o veoma komplikovanom, složenom i prilično skupom skriningu, ali se nadam da ćemo u prvoj godini skrininga moći da obuhvatimo bar 20.000 žena – kaže Mugoša.
Kapaciteti za 95 odsto analiza
Moram da naglasim da smo u Institutu razvili kapacitete i možemo da uradimo 95 odsto svih potrebnih mikrobioloških analiza. Za pojedine koje se ne isplati raditi i opremati se za rad sa njima zato što su rijetke,kao i za one veoma kontagiozne, imamo sporazume o saradnji. Teško je naći u svijetu laboratoriju u kojoj se mogu uraditi baš sve mikrobiološke analize, ističe Mugoša.
Specijalizacije na Medicinskom fakultetu
U Institutu planiraju da u oktobru 2016. godine uvedu specijalizacije iz epidemiologije na Medicinskom fakultetu u Podgorici.
–To će našim specijalizantima omogućiti bolje uslove za rad i jednostavniju organizaciju rada i života – naglašava Mugoša.