Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao je da zbog nedostatka novca koji se opredjeljuje iz budžeta za funkcionisanje te ustanove, zaposlene mora da šalje na slobodne dane, jer nema sredstava da im isplati nadoknadu za sve poslove koje obavljaju. Mugoša je na svečanosti povodom proslave 93 godine rada Instituta, rekao da u poslednjih deset godina, i pored nedostatka novca, posluju pozitivno.
– Od 12 mjeseci u godini, Institut ima samo za devet mjeseci neophodni potrošni medicinski materijal. Nedostaje nam godišnje u prosjeku oko 30 do 40 odsto novca za medicinska sredstva i sami moramo da iznađemo način za njegovu nabavku. Sami ulažemo u aparate i obnavljamo ih, pošto je većina izraubovana – istakao je Mugoša.
On je naglasio da će u razgovorima sa predstavnicima Fonda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravlja pokušati da riješi te probleme. Mugoša ističe da je u proteklih deset godina od kad je on na čelu Instituta mnogo urađeno.
– Sada imamo 44 specijalista u odnosu na 11 prije 10 godina. Takođe imamo, 12 zaposlenih na određeno vrijeme u odnosu na nekadašnjih 98, kao i skoro duplo više doktora nauka – objasnio je Mugoša.
Prema njegovim riječima, Institut je možda jedina zdravstvena ustanova koja posluje na realnim osnovama.
– Jedan od izazova Instituta u narednom periodu je uvođenje registara i skrininga bolesti. Imamo dobre registre za kancer i dijabetes, koji su već u velikoj mjeri obuhvatili oboljele. Za registar za jednu godinu određene bolesti, da bi bio dobar, u prosjeku je potrebno pet godina i rad velikog broja ljudi – objašnjava Mugoša.
Pomoćnik ministra zdravlja Mensud Grbović kazao je da Institut treba da preuzme ključnu ulogu u jačanju kontrole i nadzora nad zaraznim i masovnim nezaraznim bolestima.
– Velikim angažmanom zaposlenih u sprovođenju programa prevencije, zajedno sa zdravstvenim i ostalim institucijama, radicirani su endemski tifus, pjegavac, malarija. Poslednji slučaj dječje paralize registrovan je 1973., a difterije 1977. godine, rekao je Grbović.
Grbović je kazao da se javljaju novi zdravstveni izazovi Instituta, među kojima su nezarazne bolesti, kardiovaskularne i maligne, te dijabetes, alkoholizam, narkomanija, gojaznost, kao i zarazne poput tuberkuloze, hepatitisa B i C.
Predsjednica Odbora direktora Instituta Vineta Vuksanović poručila je da menadžment te institucije mora da vodi brigu o zaposlenima, koji su oslonac u njegovom kavalitetnom radu.
D.B.
Ubrzo skrining raka dojke i grlića materice
Mugoša je obećao da će ubrzo početi da se primjenjuju skrininzi raka dojke i grlića materice, tačnije preventivni pregledi žena u borbi protiv tih opakih bolesti. „Dan” je ranije objavio da je primjena ta dva skrininga trebalo da počne prošle godine, ali da zdravstvene institucije nijesu ispoštovale plan Vlade u tom dijelu.
– Imamo skrining debelog crijeva, koji je već pokazao svoje prednosti. Spremaju se skrininzi za rak dojke i grlića materice, tako da će i oni uskoro početi da se primjenjuju u zdravstvenim ustanovama – rekao je Mugoša.