Kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa donijela je i niz drugih problema. Zbog fizičke distance mnogi se osjećaju usamljeno što na duge staze može da ima veliki uticaj na mentalno zdravlje. Naime, novija istraživanja pokazuju da se oni koji imaju više empatije i razumijevanja osjećaju manje usamljeno, bez obzira na to koliko društvenih kontakata imaju, navodi portal „Big Think”.
Da li takvi ljudi bolje podnose samoću nije do kraja istraženo, ali neuropsihijatar dr Dilip Jeste sa Univerziteta Kalifornija u San Dijegu sa svojim kolegama objavio je rezultate istraživanja u časopisu „International Psychogeriatrics”.
Oni su došli do zaključaka da je mudrost kao takva povezana sa stopom usamljenosti. U istraživanju je učestvovalo 340 ljudi različite životne starosti.
- Usamljenost ne označava samo fizičku samoću. Usamljenost je subjektivni doživljaj. Ona je jaz između odnosa koje imate i one koje priželjkujete - rekao je dr Jeste.
Objavljena studija pozvala se na literaturu i zaključke koji sugerišu da je mudrost složena ljudska osobina sa specifičnim komponentama. Neki od njih su sposobnost regulisanja emocija, samorefleksija i prosocijalna ponašanja poput empatije, odlučnosti i tolerancije prema drugima. Te komponente uvedene su u istraživanje.
Ispitana je povezanost usamljenosti s mudrošću kod ljudi starosti od 27 do 101 godine, prenosi 24sata.hr. Rezultati nisu bili najbolji. Otprilike 76 odsto ispitanika osjeća umjerene do teže oblike usamljenosti. Istraživači su otkrili neobičnu vezu između usamljenosti i godina. Troje najpogođenijih su ljudi iz tri različite starosne grupe. Jedan je u kasnijim dvadesetima, drugi u srednjim pedesetima i treći u kasnim osamdesetim godinama.
Iako studija nije bila predviđena za objašnjenje ovakvih rezultata, istraživači sugerišu da bi razlog tome mogao da bude to da su kasne dvadesete razdoblje za donošene velikih odluka koje nerijetko stvaraju stres. Sredinom pedesetih godina mnogi ljudi shvate da je život prolazan. Ispitanik koji se bliži 90. rođendanu osjeća se usamljeno zbog smrti većine prijatelja i vršnjaka, a tu su i finansijske poteškoće.
S druge strane, rezultati pokazuju da što je učesnik istraživanja mudriji, to je manje vjerovatno da će osjetiti neku vrstu usamljenosti. Istraživači su mudrost „mjerili” prema šest važnih aspekata, a to su altruizam, osjećaj za pravdu, opšte poznavanje života, upravljanje emocijama, prihvatanje različitosti i odlučnost.
Rezultati pokazuju da su mudriji pojedinci u dobrom društvu, bez obzira da li su okruženi ljudima ili ne.
Iako mudrost predstavlja širok pojam prosocijalnih ponašanja, na osnovu definicije prema kojoj se istraživalo može se zaključiti da se u ovom slučaju mudrost najviše odnosi na regulisanje emocija i empatiju.
Priredila:A.Š.