Faberžeova jaja danas su simbol luksuza. Ukrašena dragim kamenjem i zlatom, predmet su divljenja ljudi širom svijeta, a predmet žudnje milionerima. Međutim, prvo jaje nastalo je kao simbol ljubavi.
Davne 1885. godine ruski car Aleksandar III Aleksandrovič, iz dinastije Romanov, želio je poseban poklon za svoju suprugu Mariju Fjodorovnu. Iako informacija nije u potpunosti provjerena, vjeruje se da je car znao da je njegova žena u djetinjstvu obožavala jaje koje se otvaralo poput babuški, a koje je imala njena tetka, princeza Vilhelmina od Danske.
Tog Vaskrsa on želio da je obraduje takvim jedinstvenim poklonim - samo dosta raskošnijim.
Car je angažovao dvorskog draguljara Karla Faberžea da za nju napravi najdragocenije ukrašeno jaje do tad. Faberže je napravio jaje sa opnom od bijelog porecelana. Unutra je bilo smješteno zlatno žumace, a u njemu zlatna kokoška - po kojoj je ovo prvo jaje i dobilo ime – „Kokoška”. Međutim, to nije bio kraj iznenađenjima. I kokoška se otvarala, a u njoj se krila minijaturna dijamantska kruna sa rubinom (poslednja dva elementa su izgubljena).
A koliko se carskom paru jaje dopalo, govori činjenica da je car nastavio da poručuje po jedno svake godine, kao poklon svojoj ženi, za Vaskrs.
Nakon Vaskrsa 1885. godine, pravljenje dragcijenih jaja za ovaj praznik postala je tradicija koja se održala do 1917. godine, pošto je preuzeo Nikolaj II.
Nakon smrti cara Aleksandra III, posljednji ruksi car, Nikolaj II, je svakog Vaskrsa od Faberžea poručivao po dva jaja - jedno za majku, a drugo za suprugu Aleksandru.
Karl Faberže, nakon što je stekao svjetsku slavu, osnovao je radionicu za pravljenje dragocjenih uskršnjih jaja. Pored jaja za carsku porodicu, kojih je izradio oko 50, Faberže je još dvanaest napravio za sibirskog vlasnika rudnika zlata Aleksandra Kelha i još nekoliko za druge bogate porodice, poput Rotšilda.
Kao osnova za izradu jaja korišten je prirodni kamen: jaspis, rodonit, ahat, kvarc, lapis lazuli i nefrit. Korištena je tehnika djelimično providnog emajla, nekad i u po nekoliko slojeva, od kojih je svaki morao posebno da se peče. Mada su u vrijeme njihove izrade, juveliri koristili svega nekoliko boja, Faberže je eksperimentisanjem uspio da postigne čak 140 različitih nijansi.
Nakon Oktobarske revolucije, većinu tih jaja je boljševička vlast prodala inostranim kupcima, dok su jedan broj bježeći iz zemlje, iznijeli članovi carske porodice.
Vekselbergova kolekcija, koja važi za jednu od najvrijednijih na svijetu, procjenjuje se na 90 miliona dolara, čini je devet jaja, a među njima i „Kokoška".
(Nacionalgeographic.rs)
)){kind=small}
