Prije nešto više od dvije hiljade godina grčki filozof i ljekar Hipokrat govorio je da bi hrana koju jedemo trebalo da bude naš lijek. Nažalost, u današnje vrijeme, kada smo sa svih strana preplavljeni industrijskim proizvodima, hrana je u najvećem broju slučajeva ono što nas razboljeva.
Savremen stil života nametnuo nam je loše navike poput onih da doručkujemo u pekari, ručamo u restoranu brze hrane, a večeramo ispred televizora, i to najčešće hranu bogatu mastima i šećerima – paste, pice, sendviče i pite uz gazirane napitke ili pivo koji, imamo utisak, pomažu da olakšamo želucu da svari ono što smo pojeli. Kada na sve to dodamo bilo koji industrijski slatkiš – čokoladu, keks, napolitanke ili sladoled, kao i grickalice poput čipsa, smokija ili štapića, i dalje osjećamo glad i upadamo u začarani krug – jedemo sve više, a tijelu ne obezbjeđujemo nutrijente koji su mu neophodni. Jedna od posledica konzumiranja takve hrane koja je siromašna nutrijentima, a bogata šećerima, nezdravim mastima i aditivima, jeste pojava bola koji vremenom postaje hroničan.
Kakva je veza između hroničnog bola i industrijske hrane, i kako da promjenom navika u ishrani možemo da spriječimo pojavu bola ili ga makar ublažimo objašnjava nutricionista dijetetičar Jasna Vujičić.
– Hronični bol je rezultat hronične upale, a brojna istraživanja pokazala su vezu između načina ishrane i povećane sistemske upale – kaže Jasna. – S druge strane, važi i obrnuto pravilo: naša ishrana je jedan od najboljih načina da upala bude smanjena, a samim tim i intenzitet hroničnog bola biva slabiji. Važno je znati da hrana koju jedemo ili ona koju izbjegavamo može da utiče na to kako se naše tijelo bori protiv bolnih upalnih procesa. Upala je kao semafor; kada se povrijedimo ili zarazimo, naše tijelo šalje signal imunološkom sistemu da pošalje leukocite u zahvaćena područja kako bi sanirala povredu ili kako bi se tijelo borilo protiv infekcije. Kada povreda zacijeli ili infekcija nestane, paralelno nestaje i upala. Međutim, ponekad se imunološki sistem uključuje i ostaje uključen i pošto prođe „kriza”, što vremenom može da ošteti zdrave ćelije i organe, i da izazove stalne bolove u mišićima, tkivima i zglobovima. Hronična upala takođe može da poveća rizik od bolesti srca, dijabetesa, određenih vrsta raka, pa čak i Alchajmerove bolesti.
●Koliko zdravlje našeg imunog sistema zavisi od naših navika za trpezom?
– Pravilna ishrana može da pomogne imunološkom sistemu da se uključi i isključi tačno kada kada zatreba. Loša, neadekvatna ishrana može da promijeni imunološki sistem, čime doprinosi trajnoj upali niskog inteziteta. Istraživanja su pokazala da imunološki sistem reaguje na nezdravu ishranu na isti način na koji bi reagovao na bakterijsku infekciju. Tačan mehanizam još nije utvrđen, ali se pretpostavlja da ima veze sa nedostacima nezdrave ishrane. Manjak mikronutrijenata kao što su cink, selen, gvožđe i folna kiselina, kao i deficit vitamina A, B6, C i E, mogu da utiču na funkciju imunog sistema.
●Koje namirnice bi trebalo da dominiraju u svakodnevnoj ishrani kako bi upalni procesi bili smanjeni, a koje bi trebalo isključiti ili makar svjesti na najmanju mjeru?
– Prisustvo antioksidanata, odnosno polifenola u hrani može da ima protivupalni efekat koji pomaže da bol bude umiren, a bolna stanja spriječena. Hrana bogata polifenolima je u prvom redu voće (posebno sve vrste bobičastog voća), ali i tamnozeleno lisnato povrće, orašasti plodovi, mahunarke i cijela zrna žitarica. I omega-3 masne kiseline, kojih ima u maslinovom i lanenom ulju, kao i u ribi (losos, pastrmka, skuša) takođe mogu da pomognu u smanjenju upale, a samim tim i u smanjenju bola. U praksi, to znači da je najbolje da odaberete integralni hljeb od cijelog zrna, integralni pirinač i pastu i zdrave proteine kao što su riba, živina, jaja, pasulj i orašasti plodovi, povrće bogato mikronutrijentima i orašaste plodove poput badema, oraha i lješnika. Suština je da raznovrsna i zdrava hrana sprečava hronični bol, a da prerađene namirnice sa niskim hranljivim vrijednostima, kao što su gazirani sokovi i sve druge namirnice koje sadrže jednostavne šećere, mesne prerađevine, bijeli hljeb i tjestenine mogu da utiču na pojavu upalnih procesa, pa ih je najbolje eliminisati iz ishrane.
●Čini se da je ljudima koji imaju hronične bolove lakše da popiju analgetik nego da promijene navike za trpezom. Koliko griješe?
– Nemojte se kljukati lijekovima, posebno ne na svoju ruku. Posavjetujte se sa vašim ljekarom kako da promijenite lošu ishranu i budite strpljivi i istrajni u tom procesu. Prava ishrana ima veliki potencijal da pomogne u upravljanju i u spriječavanju upale, što može pomoći da i hronični bol bude smanjen i umiren. Trajnom promjenom navika za trpezom i eliminisanjem namirnica koje izazivaju upalu utičete na to da imunitet radi za vas, a ne protiv vas.
Snežana Moldovan