Oduzetost jedne strane tijela, otežan govor, snažna glavobolja, mučnina i povraćanje simptomi su koji ukazuju na akutni moždani udar, zdravstveno stanje koje iziskuje hitan medicinski tretman. Međutim, vrlo često se događa da moždani udar prođe bez karakterističnih simptoma, a da ipak ostavi posledice po zdravlje.
O simptomatologiji takozvanog tihog šloga i prevenciji ovog stanja koje može da izazove ozbiljne zdravstvene posledice za „Dan“ govori doktor medicine Marija Kozomara.
– Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije, svaka peta osoba starija od 60 godina doživi nijemi šlog – kaže dr Kozomara. – Ova brojka se povećava što je čovjek stariji, pa se tako nijemi šlog javlja kod svake treće osobe starije od 80 godina. Klinička slika po kojoj se razlikuju nijemi moždani udar i akutni moždani udar koji se lako prepoznaje je u intenzitetu simptoma. Kod moždanog udara do kog je došlo zbog zapušenja arterije pacijentu je oduzeta jedna strana tijela, moć govora je oslabljena ili oduzeta i javlja se nemogućnost gutanja, a ako je arterija pukla javljaju se i izuzetno jake glavobolje i povraćanje, dok se kod tihog šloga može javiti neki od navedenih simptoma ali u veoma blagom obliku. Zbog toga je tihi moždani udar veoma opasan, jer ne signalizira da je pacijentu neophodna medicinska pomoć.
●Koje osobe su u riziku od dobijanja tihog šloga?
– Sve one koje se ne pridržavaju zdravog stila života, bez obzira na godine. U faktore rizika spadaju povišen krvni pritisak, konzumiranje duvana, gojaznost, povišen nivo holesterola i triglicerida, prekomjerni unos alkohola, dijabetes, oboljenja srca i krvnih sudova. S obzirom na to da navedeni faktori rizika nijesu karakteristični samo za stariju populaciju, tihi moždani udar može da se javi i kod veoma mladih ljudi. Dakle, nikada nemojte misliti da se bolest javlja nekom drugom, već vodite računa o svom zdravlju prije nego što ono bude narušeno.
●Kako se dijagnostikuje tihi moždani udar i koje posledice on može da proizvede?
– Odlazak na magnetnu rezonancu može da otkrije da li je došlo do tihog šloga ili više njih, jer se često događa da pacijenta „pogodi” serija malih moždanih udara koje prati izuzetno slaba simptomatologija. Kada su oslabljeni koncentracija, pamćenje i pažnja, kao i donekle otežan hod ili smetnje u koordinaciji pokreta, to može da bude alarm da je došlo do tihog šloga, posebno kod osoba mlađih od 40 godina. Isti simptomi javljaju se i kod starijih ljudi, s tim što su navedeni poremećaji mentalnih funkcija i otežan hod, kao i osjećaj „olovnih nogu“ na šta se stariji ljudi često žale, pogrešno pripisani godinama pacijenta. Posledice tihog šloga su u najvećem broju slučajeva uvertira za akutni moždani udar. Da li će do njega doći ili ne zavisi najviše od faktora rizika u koje spadaju prisustvo šećerne bolesti, manjak fizičke aktivnosti, prekomjerna upotreba alkohola i upotreba duvana, neadekvatna ishrana, kao i poremećaji srčanog ritma. U većini slučajeva krvni sud u kom je došlo do suženja ostaje sužen ili začepljen, i samo je pitanje vremena kada će doći do novog začepljenja koje će inicirati novi udar, ali ovo ne mora da bude pravilo.
●Koja terapija je neophodna pacijentima koji su imali tihi moždani udar i da li ona može da spriječi pojavu akutnog šloga?
– Pacijentima koji su imali tihi šlog daju se ljekovi koji smanjuju sposobnost sljepljivanja trombocita. Da bi se spriječio novi tihi šlog preporučuju se ljekovi iz grupe statina koji smanjuju nivo lošeg holesterola u krvi. Paralelno, važno je tretirati dijabetes ili hipertenziju kako ljekovima, tako i promjenom načina ishrane i uvođenjem redovne lagane fizičke aktivnosti. Ovo se posebno odnosi na mlade ljude koji ne odlaze na preventivne preglede, ne kontrolišu redovno nivo šećera u krvi i ne mjere krvni pritisak barem jednom mjesečno, pa i ne znaju da su oboljeli od dijabetesa ili hipertenzije. Takođe, tihi moždani udar može da se javi kod osoba mlađih od 30 godina koje imaju urođeni poremećaj zgrušnjavanja krvi ili bolest arterija, pa je neophodno ova stanja držati pod kontrolom kako ona ne bi dovela do dodatnih neželjenih posledica.
Snežana Moldovan


Stres kao uzročnik
Kao okidač većine savremenih bolesti zdravstveni stručnjaci navode stres. Na pitanje da li je stres uzročnik i tihog šloga, dr Kozomara kaže:
– Kako je povišen pritisak jedan od faktora rizika koji može da inicira akutni ili tihi moždani udar, a hipertenzija se javlja i kao posledica stresa, odgovor bi mogao da bude potvrdan. Međutim, ne bi trebalo isključiti ni ostale faktore rizika koji dovode do hipertenzije, u prvom redu neadekvatnu ishranu i sjedeći način života koji dovode do gojaznosti, upotrebu cigareta i alkohola, izostanak svakodnevne fizičke aktivnosti... Dakle, jak akutni ili hronični stres može da se nađe „na optuženičkoj klupi“ i za pojavu tihog šloga, ali samo ako je udružen sa nezdravim stilovima života.