Poslije kišnog proljeća ljeto smo dočekali s nestrpljenjem i radošću. Ali, nagli skok temperatura i vlažnosti vazduha kod mnogih starosnih kategorija donio je niz nelagodnosti – od varijacija krvnog pritiska, do glavobolje i malaksalosti. U nedjeljama koje slijede predstoji nam dodatno prilagođavanje vremenskim uslovima, što može da rezultuje burnijim reakcijama organizma, posebno kod djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika.
Kako da se adaptiramo na tropske dane i noći i kako da izbjegnemo najčešće ljetnje tegobe koje su posledice promjene spoljašnje temperature za „Dan” govori doktor medicine Marija Kozomara.
-Kada je organizam izložen dejstvu povišene spoljašnje temperature duže od 72 sata, reakcija je fiziološka adaptacija, odnosno aklimatizacija – kaže dr Kozomara za „Dan”. – Iako do značajnog stepena aklimatizacije dolazi već poslije nekoliko dana, kompletan proces prilagođavanja može da potraje nedjeljama. Dok se organizam ne prilagodi novonastalim vremenskim uslovima, srčana frekvencija je sporija, što dovodi do blage konfuzije i veće potrebe za odmorom i snom. Višesatni boravak napolju od prvih dana ljetnjih vrelina kada temperatura prelazi 32 stepena najmanje tri dana u kontinutitetu ne preporučuje se ni sasvim zdravim osobama, a posebno ne hroničnim bolesnicima, maloj djeci i starijim osobama. Svi moramo da budemo maksimalno oprezni, kako organizam ne bi doživio šok zbog izostanka pravovremene aklimatizacije. Stoga se preporučuje da u prvim danima kada temperatura vazduha prelazi 32 stepena zdrave osobe ne borave na otvorenom duže od dva sata, a svim ostalim kategorijama preporučuje se dvostruko kraći boravak na suncu. Od četvrtog dana organizam se postepeno privikava na nove vremenske uslove, pa i period koji možemo da provedemo na otvorenom može da bude produžen. Ako organizmu uskratimo mogućnost regularne aklimatizacije ili ako ne unosimo dovoljno tečnosti tokom prvih dana ljetnjih vrelina, može da dođe do poremećaja termoregulacije različitog stepena i da se jave toplotni osip, toplotno iscrpljenje i toplotni udar.
●Koje kategorije ljudi su posebno u riziku?
-U uslovima povišene spoljašnje temperature povećan rizik po zdravlje javlja se kod osoba koje imaju povišeni krvni pritisak, dijabetes, probleme sa perifernom cirkulacijom, hronična oboljenja respiratornog sistema ili bubrežna oboljenja. Takođe, toplotni talas zahtijeva obaveznu adaptaciju kod osoba koje su gojazne i kod osoba koje redovno konzumiraju alkohol. Najzad, osobe koje imaju bilo koje hronično kožno oboljenje teže se adaptiraju na visoke temperature i povišenu vlažnost vazduha, jer kod njih novi vremenski uslovi kompromituju rad znojnih žlijezda. Ipak, trebalo bi istaći da rizik od obolijevanja uslijed poremećaja mehanizma termoregulacije može da se javi i kod potpuno zdravih ljudi, a naročito su ugrožena mala djeca, zaposleni u poljoprivredi ili industriji, zaposleni koji radno vrijeme provode u neadekvatno ventiliranim prostorijama, kao i profesionalni sportisti i osobe koje se rekreiraju na otvorenom. Direktna višečasovna izloženost UV zracima bez zaštitnog faktora, izloženost vještačkim izvorima toplote kod zaposlenih u industriji i izloženost klima-uređajima mogu da izazovu različite vrste tegoba. S druge strane, kada se izjednače spoljašnja temperatura i temperatura tijela, naš organizam reaguje evaporacijom, odnosno isparavanjem znoja sa površine kože. Ali, ako su visoka relativna vlažnost vazduha i mali deficit vlažnosti vrijednosti pritiska vlage u vazduhu približni pritisku znoja na koži, to onemogućava oslobađanje znoja kroz pore na koži, pa se znoj sliva niz tijelo, što može da dovede do dehidracije organizma. Tada je neophodno konstantno brisanje kože i kontinuiran unos većih količina tečnosti, uz boravak u rashlađenoj prostoriji.
●Koliko je toplotni stres opasan po zdravlje i koji simptomi ga prate?
-Prvi znak toplotnog stresa je toplotni osip. Kada znoj ne može da isparava kroz pore na koži, on se koncentriše na određena mjesta na tijelu stvarajući blago crvenilo, a nerijetko i bubuljice koje mogu da budu praćene svrabom. Iako većina ljudi misli da toplotni osip prolazi za nekoliko dana, istina je da naš organizam pamti ovu vrstu ataka čak do šest nedjelja, jer mu je toliko vremena potrebno da u potpunosti normalizuje lučenje znoja poslije prvih simptoma toplotnog osipa. Da do ove vrste osipa ne dođe neophodno je da se tokom ljetnjih vrelina više puta dnevno tuširamo mlakom vodom, mijenjamo odjeću i biramo odjeću od prirodnih materijala, kako bi koža mogla da “diše”. Poremećaj termoregulacije praćen gubitkom svijesti, poznat kao toplotna sinkopa, javlja se kod osoba koje su izložene povišenoj temperaturi u dužem vremenskom periodu. Poljoprivrednici ili građevinari su u najvećem riziku od toplotne sinkope, a ovo stanje karakterišu hladna i vlažna koža i slab puls uz već pomenuti gubitak svijesti. Osobu koja ima navedene simptome trebalo bi premjestiti u hladovinu, postaviti je u vodoravan položaj i davati joj male količine rashlađene vode.
●Kada je neophodna ljekarska pomoć uslijed neadekvatne adaptacije na visoke temperature?
-Hronični bolesnici trebalo bi da se konsultuju sa ljekarima specijalistima u vezi sa korigovanjem terapije. Osobe koje imaju povišeni krvni pritisak u najvećem broju slučajeva moraće da mijenjaju terapiju i da uzimaju ljekove koji su blaži, ali ovu odluku ne bi smjeli da donesu samostalno, već isključivo poslije konsultacija sa ljekarom. S druge strane, kod pacijenata koji imaju nizak krvni pritisak tropske temperature mogu da izazovu toplotno iscrpljenje. Kod njih dolazi do problema u cirkularnom sistemu uslijed znojenja, zbog preraspodjele krvi iz srca i unutrašnjih organa ka perifernim krvnim sudovima kože i oslabljenog pulsa. Osoba se osjeća malaksalo, kao da leluja, gubi ravnotežu i iscrpljena je, a koža joj je hladna i vlažna, zbog čega je neophodno da se javi ljekaru i dobije intravensku rehidraciju. Najteža komplikacija toplotnog stresa je toplotni udar. Simptomi koji ukazuju da je došlo do toplotnog udara su tjelesna temperatura koja se kreće oko 40 stepeni Celzijusa, suva i topla koža, drhtanje, osjećaj izgubljenosti i ubrzana srčana radnja. Osobu koja ima navedene simptome trebalo bi premjestiti u hladniju prostoriju, raskomotiti je, ovlaživati kožu vodom i napraviti blažu promaju, a odmah zatim obezbijediti dolazak ljekara koji će preduzeti dalje zdravstvene mjere.
Snežana Moldovan

Zaštitite djecu
Starije osobe i mala djeca najteže se adaptiraju na visoke temperature vazduha. Kako ističe sagovornica „Dana”, mališani bi najveći dio dana trebalo da provode u blago rashlađenom prostoru, u garderobi od prirodnih materijala, te da češće piju vodu, blage čajeve i prirodne sokove od voća i povrća kako bi spriječili dehidraciju.
-Iako mališani jedva čekaju ljeto kako bi bili na otvorenom, nikada ih nemojte puštati iz doma a da im prethodno na kožu nijeste nanijeli sredstvo za sunčanje sa zaštitnim faktorom – preporučuje dr Kozomara. – Ograničite djeci boravak na otvorenom ujutro do 10 sati i popodne poslije 17 sati. Pamučni kačket ili šeširić su obavezni za djecu čim krenu iz stana, kao i lagana odjeća svijetlih boja koja ne upija sunčeve zrake. Umjesto patika obujte djetetu sandale sa otvorenim prstima i petom koje čuvaju stabilnost zglobova. Kada izlazite iz kuće sa djetetom, obavezno ponesite vlažne maramice kojima ćete brisati dijete i dvije flašice vode – jednu za piće, drugu za blago ovlaživanje dječje kože kako ne bi došlo do dehidracije i toplotnog osipa.

Toplotni grčevi
-Tokom ljeta mnoge osobe koje se rekreativno bave sportom ili zbog prirode posla provode veći dio dana u stojećem položaju žale se na pojavu bolnih grčeva u listovima – ističe dr Kozomara. - Nevoljni spazam mišića može da se javi u toku fizičke aktivnosti ili noću. Uzrok pojave toplotnih grčeva je poremećaj ravnoteže u odnosu volumena tjelesnih tečnosti i koncentracije elektrolita koji se nalaze u tjelesnim tečnostima. Rješenje je češće konzumiranje obične vode uz dodatak magnezijuma, tuširanje nogu naizmjenično hladnom i mlakom vodom, i blaga masaža više puta dnevno.

Edemi
Tokom ljetnjih vrućina kod mnogih osoba dolazi do pojave toplotnog edema, odnosno otoka na rukama i nogama.
-Na ovo stanje moguće je uticati samo boravkom u hladnijem okruženju u trajanju od bar 48 sati. Međutim, ukoliko za to vrijeme edemi ne nestanu, obavezno je javljanje ljekaru, jer otoci mogu da budu simptom nekog ozbiljnijeg oboljenja – upozorava dr Kozomara.