Za mnoge ljude, vino je božansko piće koje budi sva čula. Neki ga smatraju hranom, a neki izvorom istine. Za Sanju Janković iz Rume, diplomiranog likovnog umjetnika na novosadskoj akademiji, vino je neiscrpna inspiracija za stvaranje slika koje oduzimaju dah.
O tehnici slikanja vinom, zahvaljujući kojoj je obišla pola svijeta, Sanja govori za „Dan”.
-Slikanje vinom mi se desilo spontano, nikada ranije nisam čula za vinorel – kaže Jankovićeva. - Kao umjetniku, bile su mi poznate tradicionalne i priznate slikarske tehnike kao što su akvarel, ulje, akril. Čula sam i za alternativne metode slikanja čajem, kafom, biljnim pigmentima, ali slikanje vinom je bilo potpuna misterija sve dok nisam počela da posjećujem degustacije i boravim u vinogradima. Vidjevši sve te prelijepe crvene i ružičaste nijanse vina, zapitala sam se da li mogu da ih upotrijebim za svoje slike. Nakon što sam pripremila papir i povukla nekoliko poteza četkicom prethodno umočenom u vino, osjetila sam da sam pronašla idealnu tehniku. U tome sam bila samouka i oslanjala sam se isključivo na prethodno umjetničko iskustvo i znanje. Na internetu sam pronašla različite primjere vinskih slika, ali baš zbog toga što sam sama puno istraživala i eksperimentisala različitim vinima, uspjela sam da se izdvojim drugačijim stilom i budem prepoznatljiva.
Koliko dugo slikate vinom i šta Vam je najveća inspiracija?
– Vinom slikam skoro četiri godine i tokom tog perioda sam stvorila slike najrazličitijih tematika i putovala svijetom da se povežem sa vinarima različitih podneblja. Najdraža su mi putovanja na degustacije u Rusiji (Novosibirsk, Sankt Petersburg i Moskva) na kojima sam demonstrirala slikanje vinom koje se u tom trenutku služilo. Mnogo volim portrete i motive sa starih vintidž fotografija. Upravo zbog prebrzog i stresnog načina života kakav danas vodimo, u vinskom slikarstvu uglavnom težim spokoju, vedrini i duhu starih vremena. Pored toga, najveća inspiracija su mi putovanja i izražavanje kroz različite kulture.
Koliko ima sličnosti između vinorela i akvarela, i da li je podloga za slike ista?
- Na prvi pogled, vinorel izgleda kao crvenkasto-ljubičasti akvarel. U vizuelnom smislu su potpuno identični i često je dolazilo do zabuna kada su ljudi dolazili u kontakt sa mojim slikama. Razlika je u tome što je vino veoma fluidno i razlivajuće, pa je potrebno mnogo više kontrole i strpljenja. Ono što čini sliku su slojevi vinskih fleka. To su iste one fleke koje ljudi ne žele da vide na svojim stolnjacima i garderobi, ali u ovom slučaju, vinske fleke su upotrijebljene sa namjerom da formiraju nešto trajno i vrijedno. Podloga je ista, a to je uvijek kvalitetni i teksturisani akvarel papir. Platno sam isprobala, međutim, pošto je vino živ materijal, boja na platnu zgasne ubrzo nakon sušenja i rezultat je potpuno drugačiji. Odlučila sam da se zadržim na papiru, jer volim da slikam čistim vinom bez drugih dodataka.
Koja vina najčešće koristite za izradu slika, koja su se pokazala kao najkvalitetnija i da li ste isprobali crnogorska vina za slikanje?
- Svaki put kada idem u nabavku novih boca vina, potpuno se izgubim u moru izbora. Zato pažljivo iščitavam etiketu i znam da će mi Cabernet Sauvignon i stona crvena vina dati crvenkaste nijanse, Merlot i Pinot Noir ljubičaste, a Rose nježne ružičaste i narandžaste tonove. Sauvignon Blanc i ostala bijela vina koristim kao razređivač za crvena. Do sada sam isprobala vina iz različitih zemalja; francuska, španska i argentinska vina su mi uvijek pri ruci. Voljela bih da isprobam i takozvana narandžasta vina i Baco Noir koji daje gotovo crnu boju. Nisam se još susrela sa crnogorskim vinima, ali bih veoma voljela i njih da priključim svojoj paleti, posebno jer se u Crnoj Gori nalaze fantastične vinarije a podneblje je idealno za vinograde.
Vino vremenom mijenja boju na hartiji, kao što mijenja i ukus što duže stoji. Da li to utiče na cijenu slike - što je starija, to je skuplja?
- Promjena boje je još jedna posebna strana vinorela. Kako vino vremenom oksidiše, vinorel dobija braonkaste i tople nijanse, poput onih sa veoma starih fotografija. Ove promjene traju po nekoliko mjeseci u zavisnosti od kupaže i sorte vina, a nakon toga promjene prestaju. Slike ne blijede, naprotiv, najčešće se dešava da kontrasti postanu izražajniji, a boja bogatija. Uvijek imam običaj da fotografišem ili skeniram svježe naslikane slike i pratim njihove promjene. Mislim da u ovom slučaju važi obrnuto pravilo: slike su skuplje dok su svježe, upravo jer kupovinom svježe slike mogu da se prate uzbudljive promjene boje. To me pomalo podsjeća na roman „Slika Dorijana Greja”, jer je vinorel slika koja stari, ali će joj ljepota ostati nepromijenjena.
Kad umjetnik stvara sliku slikarskim bojama, on može da ispravi eventualne greške. Da li je to moguće i u vinorel tehnici ili ne?
- Za akvarel važi da je jedna od najtežih slikarskih tehnika, između ostalog jer greške ne mogu da se isprave. Moguće je samo ublažiti neke greške ukoliko se reaguje brzo i sa puno vode. Slično pravilo važi i za vinorel; ponekad je samo jedan pogrešan potez četkicom dovoljan da naruši harmoniju slike i zato sam jako pažljiva dok slikam, posebno detalje. Takođe sam ograničena na veoma male razlike u boji i sa tako minimalnim mogućnostima nije lako postići uvjerljivost naslikanog motiva. U frižideru uvijek imam vino, svako novo isprobam i na svom nepcu, a dobra strana je što za slikanje mogu da ga koristim i kad više nije za piće. Četkice ne moram da čistim, jer ih vino neće oštetiti kao drugi slikarski materijali. Sva vina od crnog grožđa igraju najvažniju ulogu u izgledu vinorela, a od kvaliteta vina će zavisiti intenzitet boje.
Gdje ste do sada imali izložbe?
- Još od studentskih dana sam bila veoma aktivna kada je riječ o izložbama, i sada ih u biografiji imam više od 40. Izlagala sam u zemljama Balkana i inostranstvu (Francuska, Italija, Brazil, Koreja, Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Rusija). Velika želja mi je da izlažem u Americi i Japanu.
Koliko je na prostorima bivše Jugoslavije vinorel tehnika prepoznata u marketinškom smislu kod proizvođača vina? Da li biste, kao umjetnik, bili spremni da neko vrijeme provedete u vinariji i slikate vinom u cilju prezentacije proizvodnog programa?
- U svijetu se veoma mali broj ljudi bavi vinskim slikarstvom. Mnogi ga isprobaju, ali vjerujem da su tek šačica njih profesionalni umjetnici, što ovu tehniku čini još posebnijom i nedovoljno iskorišćenom. Izlagala sam slike na Beogradskom vinskom salonu i različitim vinskim manifestacijama u Sremu odakle potičem, sarađivala sam sa fruškogorskim vinarijama i bila prepoznata od strane uglednih vinskih portala kao što su Vino.rs i Wine & Fine kao primadona srpskog vinskog slikarstva. Nakon toga sam se preselila u Dubai i priča je krenula potpuno drugačijim tokom, dobivši internacionalni pečat. Drago mi je što je vinorel toliko fleksibilan da ne pripada, kao umjetnično djelo, isključivo galerijama, već može da se izlaže svuda, a posebno da oplemeni vinske degustacije. To mi je ujedno cilj i ostvarenje sna, da posjećujem vinske degustacije tokom kojih ću uživo slikati i izlagati vinorele, a naročito da u tom smislu sarađujem sa zainteresovanim vinarijama. Pored toga, vinoreli se mogu koristiti i u primijenjenoj sferi kao što je dizajn vinskih etiketa, vinske karte, kalendara i drugih aksesoara, tako da se nadam da će se i vinarima sa naših podneblja dopasti takva ideja. Bilo bi divno da naša vina u svijetu predstavljaju upravo vinoreli.
Snežana Moldovan
Ministar kulture Ujedinjenih Arapskih Emirata na izložbi
Koliko je Sanjin vinorel cijenjen u svijetu, dovoljno govori podatak da je na jednoj od izložbi koju je sagovornica „Dana” priredila u Dubaiju gost bio ministar kulture Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Očaran Sanjinim slikama, ministar je razgovarajući sa mladom umjetnicom proveo pola sata, što je u današnje vrijeme nezamislivo ukoliko iza umjetnika ne stoji neka važna ličnost poput političara ili ljudi iz svijeta velikog biznisa. A iza Sanje, gdje god da ode, stoji kapital koji niko ne može da joj oduzme - njen rad i talenat!
Ministra jedne od najbogatijih arapskih zemalja interesovalo je zbog čega je Jankovićeva odabrala vino kao materijal za rad i gdje pronalazi inspiraciju, ne propustivši da šaljivo prokomentariše kako mu se „vrti u glavi” dok gleda izložbu slika koje je ocjenio kao fantastične.
Kako nastaje slika
Koliko slika ste do sada napravili i koliko vremena Vam je potrebno da uradite sliku na formatu A4?
- U početku sam pažljivo vodila evidenciju o broju naslikanih radova, ali danas nemam predstavu koliko je to tačno. Zasigurno ih je ukupno bilo preko stotinu, i velikih i manjih formata. Većina njih su sada dio kolekcija ljubitelja umjetnosti i vinara u Srbiji i širom svijeta; neke od njih su poklonjene, a neke su ostale kod kuće i roditelji mi ne daju da ih pomjerim sa zida jer su im prirasle za srce. Jednostavnije slike manjih formata i sa manje detalja se rade brže, za jedan dan. Veće slike radim dosta duže, jer prethodni nanos vina treba da se osuši, što može da potraje. Na primjer, slatkasta vina se duže suše i mogu da budu pomalo „ljepljiva”. Zato uvijek radim na nekoliko slika u isto vrijeme; dok se jedne suše, druge započinjem.