Kišni majski dani nikako ne idu naruku pčelarima, koji sa radošću dočekuju svaki vedar dan, zato što sunčeva energija podstiče formiranje polena kod medonosnih biljaka, koje su glavna hrana pčelama, a od njihove uhranjenosti i vanjske toplote, zavisi i rojenje pčelinjaka, njihovo razmnožavanje. Mnogi se kotorski pčelari žale na kišu i hladnoću, ističući da, ukoliko se nastavi, ovakvo promjenjivo vrijeme može nepovoljno da utiče na prinos meda u košnicama. Svuda je stanje isto – u Dobroti, na Ljutoj, u Orahovcu, Risnu, kiša, hladnoća i vlaga, koji su u Boki Kotorskoj posebno izraženi, negativno utiču na pčelinja društva, a time i na loše raspoloženje kod njihovih uzgajivača, kaže Boško Jovanović, 77-godišnji član Udruženja pčelara iz Kotora.
– Od silne kiše cvijet ne može da zamedi, jer kad je hladno pčele ne izlaze iz košnica i ne oprašuju cvijet, a onda ostaju i bez hrane, što utiče na razvoj legla. Čudno je da, evo, polovinom maja, nema nigdje rojeva, što je inače uobičajeno kad je toplo i sunčano vrijeme. Pčele nemaju dovoljno hrane i onda ni društvo neće da se razvija normalno. Razgovarao sam sa mnogim kolegama, koji nisu zadovoljni situacijom u pčelinjacima. Među njima su i Ljubo Pejović i Marko Nikolić, najstariji i najiskusniji pčelari u nas, ali i najmlađi među nama – Vladan Vuković iz Dobrote, koji su mi potvrdili da je i kod njih stanje slično. Nažalost, na kišu ne možemo da utičemo – kaže Boško Jovanović.
Ovaj iskusni pčelar u Dobroti ima pčelinjak od 40 društava, koje svakodnevno obilazi po dva puta, ako vrijeme to dozvoli.
– Stanje je „šareno“– neke košnice su dobre, neke se nisu razvile, jer nemaju dovoljno hrane. Do skora sam ih prihranjivao, ali sam odustao od toga, pustio sam da se same izbore, pa šta im Bog da. Hladno je i vlažno i pčele nerado izlaze vani, a ni cvijeta nema dovoljno. Vrijeme prolazi i ako ovako nastavi, a prognoze su da će se kiša i sunce smjenjivati do kraja maja, plašim se da će i prinosi biti slabi. Ako otopli u junu, to je već kasno, objašnjava Jovanović.
Iako mnogi pčelari praktikuju selidbu pčelinjaka sa juga na sjever, Jovanović to ne radi, jer su, kaže, troškovi veliki. Dok se vrijeme ne proljepša, a to ne zavisi od njihove volje, pčelarima preostaje da se pobrinu za zdravlje svojih košnica – u toku je prikupljanje novca u okviru Pčelarskog društva za nabavku preparata „Apigard“ u tretiranju varole, koje se posredstvom Udruženja pčelara Crne Gore uvozi iz inostranstva. Tretman „Apigardom” se obavlja jednom godišnje, a oko 90 odsto članova Udruženja pčelara Kotora poručilo je ovaj preparat, koji će platiti po regresiranoj cijeni od 1,72 eura po društvu (Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore subvencionira 50 posto). Nabavka preparata očekuje se u junu.M.D.P.