Jedan od prvih malinara u plavskoj opštini, Milun Tomović iz Gornje Ržanice, gaji oko 6.500 vezova. Na imanju voma plodnom i pogodnom za uzgoj svih poljoprivrednih kultura, ima i kvalitetnu vodu što je, kaže naš domaćin, jedna od najbitnijih stvari u poljoprivredi. Posao je usavršio, plasman obezbijedio, tako da je zadovoljan. Pored maline uzgaja i drugo voće i povrće, ali isključivo za kućnu upotrebu.
Priča Tomović da ga je dosta ljudi ubjeđivalo da pređe na aroniju, međutim.No, poslušao je savjet iskusnijih, koji su mu rekli da je malina unosnija, jer ima bolju prođu na tržištu. Tako se i pokazalo.
- Dugo sam razmišljao i na kraju sam odabrao malinu, a sada kad vidim kako moje kolege koje gaje aroniju imaju probleme sa prodajom, pokazalo se da sam bio u pravu. Kako nema tržišta za aroniju neki su čak jesena spekli od nje i rakiju. Nije regulisan plasman ako prodate po kilogram, dva, ili preko neke trgovina – objašnjava naš sagovornik.
Najprije je posadio, još 2014, oko 5.000 vezova, nakon godinu još 1.500, i kako kaže, sve teče bez problema. Na prvom vezu dobio je oko 2,5 tone, a sa dodatkom biće i više. Da bi pobrao svu malinu treba mu 12 berača. Berba traje oko 25 dana. Ima Tomović računicu kad su berači u pitanju. Kaže, poželjno je da budu iz redova rodbine, jer beru detaljno. Berač se plaća se 30 do 40 centi po kilogramu. Prodaje malinu nakupcima, kojih je dosta, kaže on, a jedan od glavnih u njegovom kraju je Momo Đukić, predsjednik udruženja malinara za plavsku opštinu. Cijena je 1,5 eura po kilogramu, čime je zadovoljan. Malinarstvodosta zavisi i od vremenskih prilika. Proljećnji mraz i snijeg, koji smo upravo ispratili, smanjiće prinose za oko 30 odsto. Naime, biljke su ranjene zbog takvog vremena, pa ovih dana malinjak tretira bordovskom čorbom protiv štetočina da bi smanjio štetu.
Pored maline Tomović gaji šljivu – 150 stabala „čačanke rodne” i 50 „čačanke rane”. Ima i nekoliko kajsija, nektarine, nekoliko bresaka. Jedini problem su klima i nadmorska visina, da bi rod bio zadovoljavajući.
- Što je najvažnije imam dobru vodu, ali treba da se poklope i drugi uslovi. Jedan od većih problema su rani mrazevi i snijeg, protiv čega se teško boriti. Zaštita je nemoguća kad imate mraz u nevrijeme i orošavanjem i dimljenjem, tako da sve što je procvjetalo propalo. Jedino oko 100 stabala jabuke i kruške, koje sam posadio na divljoj podlozi, daće plod ove godine – objasnio je on.
Ima naš domaćin na svom imanju i aroniju, od koje pravi liker i sokove, a i nešto šumskog divljeg drijena. Za kućnu upotrebu sadi i povrće. Sve je to bez pesticida i hemije. Ako bi se ukazala šansa za seoski turizam povećao bi povrtarsku proizvodnju.
- Sve u svemu, selo je unosno, mladim ljudima može da ponudi dobar život i egzistenciju. Ne možemo svi na državne poslove – podijeli je sa nama svoju priču i svoje stavove Milun Tomović.N.V.
Pomoć
- Presudnu pomoć za sve u voćarstvu što radim pruža mi inženjer agronomije Ivan Vuletić, direktor murinske zadruge „Eko plant”. On je od pomoći svima na ovom prostoru. Bez njegovih savjeta sigurno ne bismo mogli postići željeni efekat, a zbog čega smo mu neizmjerno zahvalni – kazao je Tomović.
Dajući savjete malinarima početnicima oko prvih koraka u ovoj unosnoj grani voćarstva on je naglasio da najveći trud treba uložitina samom početku - pripremi zemljišta i sadnji malinjaka. To pored velikog fizičkog posla zahtijeva i veliku investiciju.
- Kasnije je sve lakše. Kad malina u proljeće krene sa rastom slijedi vezivanje, u jesen ostranjivanje viškova iz prethodne godine, pošto je biljka dvogodišnja. Postoji i ona jednogodišnja zvana „polka” ali je skupa pa je nemam na svom imanju. Čišćenje je korisno, jer pored uklanjanja viškova takos e biljka štiti od prenošenja bolesti. Imam dvije sorte maline „vilamet” i „glen ample”. Preporučuje se jedna sorta, ali ja sam se orpedjelio za dvije da ispitam. I sa obje sam zadovoljan i preporučio bih ih svakome - poručuje Tomović.