Toplo vrijeme tokom februara i marta uticalo je da su proljećni radovi otpočeli ranije nego što je to bilo prethodnih godina. Voćare i u aprilu očekuje dosta posla. Neophodno je obaviti agrotehničku zaštitu, kako bi se zasadi voća sačuvali od bolesti i štetočina, a rod bio bolji.
Stručni saradnik u oblasti zaštite bilja u Savjetodavnoj službi za biljnu proizvodnju Ivona Jočić u Bijelom Polju kaže da je zbog rane vegetacije rezidba voća obavljena ranije, te da sada predstoji zaštita prije i nakon cvjetanja.
- Kako vegetacija odmiče sa zaštitom ne možemo stati, jer ona se obavlja u kontinuitetu cijele godine. April je mjesec kada voćke kod nas ulaze u fazu cvjetanja i ono što nam sada predstoji je zaštita u početnim fazama, u fazi pred samo cvjetanje i kasnije, u fazi precvjetavanja. Kada već moramo vršiti zaštitu, onda se ona obavlja u periodu otvaranja cvjetnih pupoljaka i mora se izvršiti zaštita od nekih bolesti, konkretno od monilije - ističe Jočić.
Riječ je o bolesti koja je u našim šljivicima prisutna svake godine, te da je na moniliju posebno osjetljiva sorta šljive „stenli” koja je prilično zastupljena u strukturi naših voćnjaka. Zaštita od ove bolesti mora se vršiti na samom početku cvjetanja, a u slučaju kišnog vremena, budući da vlaga i kiša pogoduju razvoju ove gljive i stvaranju infekcije, kako kaže Jočić, zaštita se mora obaviti u punom cvjetanju.
- Kod zaštite od monilije koriste se fungicidi i to uglavnom oni, koji nijesu opasni za pčele. To su sredstva kao „svič”, „signum”, „bravo” i „pehar”. Ono što predstavlja problem, kasnije kod koštičavog voća jeste štetočina, čiji je ciklus razvoja vezan za period cvjetanja i tada se moraju već koristiti insekticidi, a to su preparati koji su jako opasni za pčele. Zbog toga ih treba primijeniti što je moguće kasnije, u fazi cvjetanja i u precvjetavanju, kada je deset posto tih kruničnih listića opalo. Što se tiče insekticida, uglavnom biramo kontaktne insekticide, manje opasne za pčele i koji nakon sušenja tog depozita na biljkama skoro da nijesu opasni. Treba ih primjenjivati dva sata nakon zalaska sunca ili ujutru, dva sata prije izlaska sunca. Takvi insekticidi su „citrin”, „direkt”, „citron”, „decis”. Kod koštičavog voća to su dva obavezna tretmana ukoliko hoćemo da računamo na prinos - naglašava ona.
Kada je riječ o zaštiti sorti jabuka Jočić ističe da ih je najteže zaštititi.
- Na plantažnim zasadima radi se od 20 do 30 tretmana godišnje. Zaštita se obavlja takozvanim koktelima koji se prave od više preparata – ističe ona.
Jočić podsječa da se zasadi jabuka trenutno nalaze u fazi takozvanih „mišjih ušiju”, kada se moraju štititi od bolesti kao što su „čađava krastavost” ili „pepelnica”. U ovom periodu protiv „čađave krastavosti” koriste se kontaktni preparati, kojih je mnogo na tržištu dok se za „pepelnicu“ pošto su niže temperature, mogu upotrijebiti sumporni preparati, poput „karatana” ili „kasoveta”. Ukoliko su dnevne temperature više, kako ističe Jočić, mogu se koristiti „topas” ili „sistan”.
Kada su u pitanju zasadi kruške kako kaže naše sagovrnica podsjeća na „kruškine buve” i savjetuje da u sprečavanju ovih štetočina treba primijeniti preparate na bazi avametrina..
M.N.