Odbor za međunarodne odnose i iseljenike juče je glasovima parlamentarne većine podržao odluku Vlade Crne Gore od 17. decembra 2020. godine i 14. januara 2021. godine, čime su dali zeleno svjetlo za opoziv osam ambasadora i to Darka Pajovića (Kina), Miodraga Vlahovića (Vatikan), Obrada Miša Stanišića (Bosna i Hercegovina), Vere Kuliš (Njemačka), Dušanke Jeknić (UAE), Sanje Vlahović (Italija), Tarzana Miloševića (Srbija) i Budimira Šegrta (Poljska). Odbor će o donijetoj odluci u najkraćem roku obavijestiti predsjednika Crne Gore, koji je takođe bio pozvan na sjednicu ali se nije odazvao. Pozivu su se odazvali potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović.

Ministar Radulović je, odgovarajući na pitanja poslanika iz reda opozicije: Šta je to što su opozvani ambasadori uradili pogrešno i čime su narušili ugled države Crne Gore i šta će se dalje dešavati sa njima, odgovorio da će se procedura opoziva sprovesti do kraja i istakao da već ima spremnih pet-šest karijernih diplomata koji bi mogli pokrivati ambasadorke pozicije i na pravi način predstavljati Crnu Goru.

Dok su iz opozicije tvrdili da ni poslije skoro pet sati rasprave nisu dobili nijedan konkretan razlog zbog kojih se vrši opoziv ovih osam ambasadora, poslanici vlasti su isticali da bi spisak za opoziv po njihovom mišljenju mogao biti i duži, na šta je potpredsjednik Abazović dobacio: „I biće”.

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da nije problem što se Vlada odlučila za promjenu pojedinih ambasadora, već je problem što se od tog opoziva napravio cirkus i nanijela šteta Crnoj Gori na međunarodnom planu. On je zahtijevao da se jasno obrazloži kako je svaki od ambasadora koji je predložen za opoziv, „imenom i prezimenom”, štetio ugledu Crne Gore.

Ministar je kazao da ne vidi ništa posebno u vezi toga što su ambasadori smijenjeni nakon promjene vlasti.

– Ovdje je Vlada ta koja je nosilac spoljnje politike. Mogao bih da razumijem određeni pritisak da smo skrenuli sa puta evropskih integracija, ali se umjesto toga od diplomatije pravi ovakav šou, što je nedopustivo – kazao je Radulović.

Potpredsjednik Abazović je kazao da su sve ovo porođajne muke demokratije i da mogu da napišu doktorsku disertaciju o razlozima opoziva ambasadora, ali da se to ni ranije nije činilo.

– Ne mogu da razumijem da ljudi ne kapiraju da promjena vlasti podrazumijeva promjenu određenih pozicija. Mi smo obrazložili u saopštenju da smjena ambasadora znači autentičnije predstavljanje naše politike – rekao je Abazović.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Slaven Radunović, osvrnuvši se na poslednje postupke dvojice amabasadora Pajovića i Valhovića, kazao je da to što su oni uradili niko nikad nije radio i u državama koje imaju dužu demokratsku tradiciju i pitao Abazovića da li je mijenjanje brave crnogorske ambasade u Rimu krivično djelo za koje treba da odgovara Vlahović jer je ambasada imovina Crne Gore. Kazao je i da je opozvana ambasadorka Kuliš radila za interese jedne partije i bavila se obavještajnim poslovima, što nije posao jednog diplomate.

Poslanik PzP-a i potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak je ukazala da više ne smije da se dešava da se neprofesionalci i amateri postavljaju za ambasadore.

Na odboru je saopšteno i da je pokrenuta procedura za imenovanje ambasadora u SAD.

Predsjedavajući odborom Miodrag Lekić podsjetio je i da je 2003. godine povučeno 19 ambasadora i pet konzula odlukom Mila Đukanovića, i to bez obrazloženja, pa zašto se sad odjednom traže objašnjenja. Kazao je i da će se zalagati da se uvede medicinski pregled prije imenovanja za ambasadora, da ne bi više dolazili u situaciju kao sada.

Na jučerašnjoj sjednici je usvojen i Izvještaj o radu Odbora za 2020. godinu i Plan rada Odbora za 2021. godinu.

S.R.

---

Pajović nije vratio pečat
Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je, nakon temeljnih provjera u prostorijama ovog diplomatsko-konzularnog predstavništva od strane zaposlenih službenika Ambasade u Kini, potvrđeno da se pečat ne nalazi u prostorijama ambasade. Iz tog resora navode da takva situacija u velikoj mjeri usložnjava procedure koje se odnose na redovne diplomatske aktivnosti, svakodnevne konzularne usluge, izdavanje viza... za šta je neophodan pečat ambasade.
– MVP posjeduje prepisku između bivšeg ambasadora Pajovića i privremenog otpravnika poslova u kojoj, između ostalog, opozvani ambasador zahtijeva da mu se sva službena akta Ambasade dostave na pečatiranje, u trenutku kada se on ne nalazi u ambasadi. Osim što predstavlja potvrdu da je službeni pečat još uvijek u posjedu Pajovića, iz prepiske je jasno da traži da se službena dokumentacija ambasade iznosi i pečatira van prostorija diplomatsko-konzularnog predstavništva, što je neprihvatljiv način funkcionisanja u diplomatskoj praksi, odnosno u službeničkom sistemu – navode iz MVP-a.