Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP), provjeriće regularnost odluka o davanju počasnih državljanstava od 2008. godine do danas, potvrđeno je „Danu” iz tog resora. Provjere u tom resoru, na čijem je čelu
Sergej Sekulović, su već počele i MUP će, kako su najavili, sve temeljno ispitati.
Prethodno su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ukazali da je Vlada u 2020. oborila rekord u broju dodijeljenih državljanstava, pa je u prošloj godini izdato čak 115 počasnih državljanstava, od čega više od trećine u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do stupanja na funkciju članova nove vlade.
Od 2008. do 2020.godine, crnogorska vlada je, po podacima koje ima CGO, izdala 390 počasnih državljanstava. U analizi te nevladine organizacije „Počasna državljanstva – kako se i kome dodjeljuju?“ navode se, između ostalog, i imena 203 lica koja su primljena u počasno državljanstvo do jula 2015. godine. Spisak je u narednim godinama dopunjen sa još 223 lica koja su primljena sukcesivno: dodatnih 10 lica u 2015. godini, 18 lica u 2016. godini, 12 lica u 2017. godini, 10 lica u 2018. godini, 22 lica u 2019. godini i 115 lica u 2020. godini.
U 2020. godini se bilježi gotovo trećina svih dodijeljenih počasnih državljanstava za proteklih 12 godina, od čega je 37 osoba taj status dobilo od 30.9. do 4.12.2020. godine.
CGO je objavio i spisak svih počasnih državljanstava od 2008. do 2020. godine i pozvao nadležne organe da tom procesu ubuduće pristupaju savjesno i da ga dovedu u zakonski okvir, kao i da rješenja o dodjeli ovih državljanstava prate iscrpna obrazloženja, kako se primjenom tog instituta ne bi pravila veća šteta nego korist.
S.R.–M.V.
Predlagači različiti u praksi i po zakonuIz CGO su ukazali da se radi o krajnje netransparentnom procesu i da su rješenja o dodjeli ovih državljanstava tipska i štura, odnosno da se iz njih za najveći broj ovih lica ne može zaključiti kakav su to realan doprinos imala da bi se tretirala kao lica od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski ili drugi interes Crne Gore, kako je to definisano članom 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu.
– Pored rješenja kojima nedostaje suština, a to su osnov prijema i ko su predlagači lica, ali i drugi formalnopravni elementi, ostaje i otvoreno pitanje njihove zakonitosti zbog predlagača. Naime, članom 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu kao jedini zakonski predlagači navode se predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine ili predsjednik Vlade, dok u praksi imamo brojna rješenja koja se kose sa ovom zakonskom odredbom, odnosno predlozi su najčešće dolazili preko ministara – istakli su iz CGO.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
