Praksa Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i drugih državnih organa da ograničavaju pristup informacijama posebno je štetna u oblastima sklonim korupciji, ocijenjeno je u izvještaju koizvjestilaca Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) o stanju u Crnoj Gori. Izvještaj su sačinili En Mulder i Emanuel Zingeris. Prema navodima iz tog izvještaja, u Crnoj Gori postoji ozbiljna situacija sa pristupom informacijama jer javni subjekti, uključujući i Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK), na čijem je čelu doskoro bio Sreten Radonjić, sve češće označavaju tražena dokumenta kao povjerljiva radi ograničavanja pristupa informacijama.

– To je posebno štetno u oblastima sklonim korupciji i u sektorima koji se bave raspodjelom velikih djelova budžeta ili državne imovine. Ova sklonost ograničavanja pristupa javnim dokumentima može se primijetiti i tokom predizbornih kampanja – konstatovali su Mulder i Zingeris.

U izvještaju je predočeno da je NVO MANS kritikovala Agenciju što je za poslovne tajne proglasila ugovore, račune i bankovne izvode koje su joj politički subjekti dostavili nakon izbora i „čak bi takvim proglasila i vlastitu odluku kojom se utvrđuje da je DPS prekršio zakon u vezi sa aferom `Koverat`“.

U izvještaju je cijeli paragraf posvećen opisivanju afere „Koverat“ i kako je vlasnik Atlas grupe Duško Knežević objavio snimak na kome se vidi kako daje koverat sa novcem funkcioneru DPS-a Slavoljubu Migu Stijepoviću, bliskom saradniku šefa te stranke Mila Đukanovića.

Mulder i Zingeris podsjećaju da je MANS kritikovo i Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama zbog njene odluke iz 2018. godine, tokom predsjedničke kampanje, u kojoj se navodi da partije nijesu u obavezi da tretiraju zahtjeve za slobodan pristup informacijama, time ograničavajući prostor za nadzor finansiranja kampanje od strane javnosti.

Mulder i Zingeris u izvještaju navode da su o ovome razgovarali sa predstavnicima ASK.

– Ukazano nam je da Agencija nije represivno, već preventivno tijelo. To je u skladu s izborom zakonodavca iz 2016. godine, koji je mogao da bude i drugačiji. Po njihovim riječima, statistika pokazuje da javni funkcioneri još moraju da imaju na umu zakonodavstvo koje se bavi sukobom interesa – piše u izvještaju.

Što se tiče afere „Koverat“, kako su dalje naveli, rečeno im je da je ASK već predložila izmjene i dopune Zakona o finansiranju javnih subjekata.

– Predstavnici ASK su naglasili da je sankcija koju je Agencija odredila DPS-u – da vrati 47.500 eura u državni budžet i da plati kaznu od 20.000 eura, bila najveća suma koju je moguća u skladu sa zakonom, a činjenicu da se dokumenta ne objavljuju pravdaju time što je ovaj slučaj bio dio krivičnog postupka – navedeno je u izvještaju, uz napomenu da je to značilo da se primjenjuju pravila povjerljivosti.

Nakon članstva u Savjetu Evrope 2007.godine, Crnoj Gori je uveden monitoring, kao faza pojačanog nadzora nad sprovođenjem ključnih reformi. Ta faza je ukinuta 2015.godine, kada je uveden postmonitoring dijalog, što je napredni nivo odnosa. Koizvjestioci preporučuju skupštni Savjeta Evrope da ne bude okončan postmonitoring dijalog, ali ne preporučuju ni da se ponovo uvede monitoring. Konačna odluka biće donijeta šest mjeseci poslije izbora za Skupštinu Crne Gore.

M.V.

---

Knežević: Potvrđeni navodi DF-a
Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević kazao je da su PSSE i njeni izvjestioci potvrdili da je stavljanje u pritvor na dva mjeseca njega i Nebojše Medojevića bilo protivustavan čin za koji niko nije odgovarao.

On tvrdi i da su izvjestioci u izvještaju napisali da je 2016.godine počeo montirani politički proces i da se konstatuje da je svjedok saradnik Saša Sinđelić lagao.

– To potvrđuje da je smo bili u pravu kada smo saopštili da je Milivoju Katniću iz Srbije stigao dokumenat koji obara presudu za „državni udar“ – kazao je Knežević.


Brojne kritike
Koizvjestioci su konstatovali da je ASK bila jako

– Agencija je u junu 2018. godine dodatno kritikovana zbog predlaganja da se Skupština oslobodi navoda o sukobu interesa koji uključuje jednog od članova skupštinskog odbora iz redova civilnog društva, Vanje Ćalović Marković, izvršne direktorice NVO MANS – piše u izvještaju.
Naglašeno je da je u državi u kojoj korupcija prevladava u mnogim oblastima sloboda medija od suštinskog značaja za unapređenje transparentnosti.

– Stoga ograničeni napredak koji se vidi u istragama napada na novinare ili podrška Vlade Komisiji za praćenje napada na novinare ne neutrališu veoma negativne trendove koji su još aktuelni kada su u pitanju bezbjednost novinara, nezavisnost RTCG i Agencije za eletronske medije ili prijetnje na planu pristupa informacijama – navedeno je u izvještaju.