Venecijanska komisija (VK) razumije da u Crnoj Gori postoji snažan zahtjev za sveobuhvatnu reformu tužilaštva. Međutim, takva reforma treba da bude pažljivo dizajnirana i da ne rezultira jednostavnom zamjenom vodećih tužilaca novim – uz dolazak nove većine – u potencijalno opasnoj političkoj praksi kontrole nad tužilaštvom, naveli su eksperti VK u mišljenju o dva predložena zakona – o izmjenama zakona o državnom tužilaštvu i zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal, koje je inicirala crnogorska skupštinska većina. Mišljenje je usvojeno 20. marta, a prema tom dokumentu, u koji je „Dan“ imao uvid, Venecijanska komisija izražava zabrinutost zbog predložene zamjene Specijalnog državnog tužilaštva, koje će biti nazivano tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju, i promjene načina izbora tužilaca.

– Treba poštovati sigurnost mandata trenutnog nosioca funkcije. Ako je trenutni glavni specijalni tužilac kriv za bilo kakvo loše postupanje, trebalo bi da se suoči sa disciplinskom ili krivičnom odgovornošću, a ne da bude zamijenjen pod izgovorom zakonodavne reforme – piše u mišljenju Venecijanske komisije.

Kako se dalje navodi, legitimno je zamijeniti ministre ili druge nosioce političkih funkcija nakon izbora.

– Ali ako u domaćem sistemu institucija uživa neku vrstu autonomije ili je definisana kao „nezavisna“, zamjenjujući nosioce ključnih funkcija u takvoj instituciji zbog promjene političke većine i pod izgovorom zakonodavne reforme, to je, čini se, u suprotnosti sa Ustavom i vladavinom zakona. Kad bi svaka nova parlamentarna većina u Skupštini imala pravo da to učini, to bi bilo suprotno samoj ideji „mandata“ i stabilnosti mandata nosilaca funkcija i „nezavisnoj“, to jest, apolitičnoj, prirodi tih tijela – navodi se u mišljenju Venecijanske komisije.

Navodi se i da predviđeni novi sastav Tužilačkog savjeta (koji bi imao malu većina „običnih“ članova u odnosu na predstavnike tužilaštva) kao takav nije direktno u suprotnosti sa evropskim standardima i mogao bi biti objašnjen potrebom izbjegavanja korporativizma.

– Međutim, u trenutnom okruženju, tamo gdje se svi „obični" članovi biraju istovremeno prostom većinom glasova u parlamentu, ova reforma može dovesti do povećane politizacije Tužilačkog savjeta. Da bi to izbjegle, vlasti imaju jedan broj opcija. Na primjer, „obični“ članovi mogu biti izabrani kvalifikovanom većinom. Ali, u ovom slučaju bi trebalo da postoji efikasan mehanizam protiv zastoja. Druga opcija bi bila da bira „obične“ članove na osnovu proporcionalnog sistema (tako da oni predstavljaju različite političke snage) ili da predvide njihovo imenovanje ili čak direktno imenovanje od strane spoljnih nevladinih aktera (poput univerziteta, advokatske komore, sudstva itd.). U idealnom slučaju, kompozicija i način izbora „običnih“ članova treba da budu utvrđeni Ustavom – sugerišu iz Venecijanske komisije.

Kako su podvukli, uloga Tužilačkog savjeta je da osigura autonomiju ili nezavisnost sistema tužilaštva.

M.V.

---

Ustav treba doraditi
Što se tiče trenutnog zastoja u vezi sa izborom novog vrhovnog državnog tužioca, Venecijanska komisija žali zbog toga što Ustav Crne Gore ne predviđa mehanizam protiv zastoja, uprkos njihovim ranijim preporukama u tom smislu.

– Čekajući uvođenje u Ustav odgovarajućeg mehanizma za zaustavljanje zastoja prilikom imenovanja vrhovnog tužioca, zakon bi trebalo izmijeniti tako da se obezbijedi da odlazeći vrhovni tužilac nastavi da vrši svoje funkcije privremeno. Ovo rješenje će vjerovatno motivisati sadašnju većinu da nađe kompromis sa opozicijom za izbor novog vrhovnog državnog tužioca. Trenutni predlozi koji se tiču privremenog tužioca koji može biti imenovan dva puta na šestomjesečni rok ne treba da budu na dnevnom redu. Jednom kada se uvede mehanizam protiv zastoja, zakon se može izmijeniti tako da predvidi da se privremeni tužilac imenuje na način da mu privremena funkcija bude ograničena na period onoliko koliko bude aktivan mehanizam protiv zastoja – naveli su iz Venecijanske komisije.