Uslovi za slobodne i fer izbore u Crnoj Gori ne postoje, ocjena je većine građana Crne Gore. To je saopšteno nakon što je Centar za građansko obrazovanje (CGO) predstavio preliminarne rezultate istraživanja Barometar demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori, koji se odnose na javno mnjenje. Da nema uslova za fer izbore smatra 54 odsto građana, dok značajno manje – 39 odsto – misli suprotno.
Koordinatorka CGO-a
Tamara Milaš, predstavljajući dio nalaza iz oblasti pravosuđa, ukazala je da većina građana smatra da pravosudni sistem ne garantuje jednakost, a što se preslikava i na ocjene sudstva i tužilaštva. Ona je objasnila da su na skali od jedan do pet svega 2,5 dali za sudstvo, odnosno 2,4 za tužilaštvo, a evidentno je većinsko uvjerenje da sudovi i tužilaštva nisu nezavisni i nepristrasni. Milaš je napomenula i da nešto više od polovine ispitanika nijesu nikada imali iskustvo sa sudstvom, tužilaštvom, izvršiteljima, notarima ili advokatima, a oni koji jesu uglavnom nijesu zadovoljni efikasnošću i profesionalizmom.
Miloš Vukanović, savjetnik u CGO-u, kazao je da je diskriminacija i dalje široko rasprostranjena i takav stav dijeli 85 odsto ispitanika.
– Uslovi za slobodne i fer izbore u Crnoj Gori ne postoje po ocjeni većine građana. Tog je stava 54 odsto građana, dok značajno manje (39 odsto) misli suprotno – naveo je Vukanović.
M.V.
Korupcija se tolerišeKako je rekla
Maja Marinović, saradnica na programima u CGO-u, polovina građana smatra da se korupcija još u potpunosti ili uglavnom toleriše u Crnoj Gori, a da se kao najkoruptivniji sektori izdvajaju zdravstvo, politika, sudstvo, državne institucije, dok se kao najmanji koruptivni percipiraju privatni sektor, obrazovanje i nevladine organizacije. Ona je ukazala i da „građani Crne Gore u antikoruptivnim praksama imaju najviše povjerenja u nevladine organizacije, a slijedi policija i tek na trećem mjestu Agencija za sprečavanje korupcije”.
– Zabrinjavajuće je i da petina građana nema povjerenja ni u jednu antikoruptivnu instituciju, da skoro dvije trećine građana smatra da ASK ne odlučuje nepristrasno u slučajevima svih javnih funkcionera, a na to se nadovezuje i podatak da u tačnost izvještaja o imovini i prihodima javnih funkcionera, koji se podnosi ASK-u, ne vjeruje 86 odsto građana – cijeni Marinovićeva.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.