Nijedan poslanički klub još nije dostavio predloge za članove Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, iako rok za to ističe za pet dana. Ipak, kako nam je nezvanično rečeno, odbor bi trebalo da počne sa radom do kraja ovog mjeseca, s obzirom da je Administrativni odbor već pokrenuo postupak za izbor njegovog predsjednika, zamjenika predsjednika i članova, a Skupština će morati da se izjasni o tom predlogu. Naredno skupštinsko zasjedanje (vanredno) zakazano je za 18. februar, a među tačkama dnevnog reda nema predloga odluke o ovom skupštinskom tijelu, ali uvijek postoji mogućnost dopune dnevnog reda ukoliko Administrativni odbor završi cijelu proceduru i proslijedi Skupštini već pripremljenu odluku.
Odbor će imati 14 članova, po sedam iz vlasti i opozicije, i zasad je jedino izvjesno da će ga predvoditi poslanik i potpredsjednik Skupštine Stahinja Bulajić, kao predstavnik najjače parlamentarne stranke iz vlasti.

To skupštinsko tijelo formirano je sa ciljem da do 30. juna ove godine uspostavi puno povjerenje javnosti u izborni proces. U realizaciji tih ciljeva odbor kao zadatke ima sveobuhvatnu reformu i izmjenu izbornog zakonodavstva, kao i dalju dogradnju i izmjenu opštih ambijentalnih uslova za sprovođenje izbora, što podrazumijeva definisanje rješenja o načinu održavanja lokalnih izbora u svim jedinicama lokalne samouprave u jednom danu, kao i definisanje predloga kodeksa etičkog ponašanja u izbornim kampanjama.

Odluku o obrazovanju odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu predložili su Radoš Zečević, Danilo Šaranović, Dragan Ivanović, Branka Bošnjak, Miloš Konatar, Predrag Sekulić, Boris Mugoša, Ervin Ibrahimović i Raško Konjević. Oni su zatražili da parlament usvoji odluku po skraćenom postupku.​

Sastav odbora, uključujući predsjednika i njegovog zamjenika, konstituiše se na način da svakom klubu poslanika pripada najmanje jedno mjesto, a preostala mjesta dijele se proporcionalno broju poslanika u klubu. Izuzetno, klub poslanika koji je u odboru zastupljen sa dva ili više članova ima pravo da drugom klubu ustupi još jedno mjesto u tom tijelu. Predsjednik odbora bira se iz najbrojnijeg kluba poslanika parlamentarne većine, a zamjenik iz najbrojnijeg kluba opozicije.

S.R.

---

Odlučuju konsenzusom
Odbor, kako je propisano, odlučuje konsenzusom. U slučaju da se taj princip ne može postići, a postoji podrška članova tog tijela koja garantuje postizanje potrebne većine u plenumu, takav predlog može biti utvrđen bez obzira na nepostojanje konsenzusa.

U radu odbora, po pozivu, bez prava odlučivanja, mogu učestvovati predstavnici Vlade, ministarstava i drugih državnih organa, organizacija i institucija. Na sjednicu mogu doći i predstavnici civilnog društva, međunarodnih organizacija i institucija, eksperti, konsultanti, naučni i stručni radnici iz oblasti predmeta rada odbora, predstavnici naučnih, stručnih institucija i drugih pravnih lica, kao i drugi subjekti ili predstavnici subjekata relevantnih za predmet rada odbora.